Op？e i strukovno obrazovanje: pouke iz kvazi-eksperimenta u Hrvatskoj

Sa？etak U radu se analizira u？inak obrazovne reforme implementirane u Hrvatskoj 1975./76. i 1977./78. godine na obrazovne ishode i ishode tr？i？ta rada. Reforma je srednjo？kolsko obrazovanje podijelila u dvije faze, ？to je rezultiralo kasnijim odvajanjem u strukovna odjeljenja te pro？irenjem op？eg kurikuluma za u？enike koji poha？aju strukovno obrazovanje. Koriste？i pravila o dobi kretanja u osnovnu ？kolu, vrijeme implementacije reforme te Anketu o radnoj snazi 2000.–2012., pomo？u regresije diskontinuiteta ispitujemo efekte reforme na obrazovne ishode i ishode na tr？i？tu rada. Rezultati ukazuju kako je reforma, u prosjeku, smanjila vjerojatnost da osoba ima zavr？eno visoko obrazovanje, ？to obja？njavamo dodavanjem para-profesionalnog konteksta na neko？ op？e srednjo？kolske programe (gimnazije). Tako？er, primje？ujemo heterogenost u？inaka prema spolu. Dok je vjerojatnost zavr？avanja srednje ？kole za mu？karce smanjena, ？to obja？njavamo visokom stopom nezavr？avanja prve faze, za ？ene ne pronalazimo nikakve negativne u？inke, samo pove？anje vjerojatnosti nastavka obrazovanja nakon srednje ？kole. Ovu heterogenost s obzirom na spol obja？njavamo druga？ijom selekcijom u obrazovanje za dje？ake i djevoj？ice. Reforma nije pozitivno utjecala na perspektivu pojedinca na tr？i？tu rada pa zaklju？ujemo da su razlike u ishodima na tr？i？tu rada uvjetovane neopazivim karakteristikama koje utje？u na odabir vrste obrazovanja