Razlike u premijama na vje？tine tijekom recesije izme？u privatnog i javnog sektora: slu？aj Hrvatske

Sa？etak Privatni sektor u Republici Hrvatskoj u ve？oj je mjeri bio zahva？en u？incima posljednje gospodarske krize u odnosu na javni sektor. Pitanje je u kojoj mjeri su razlike u pla？ama posljedica strukture poslova u javnom sektoru, u kojem se tra？e specifi？ne vje？tine i posljedi？no vi？e pla？aju u odnosu na privatni sektor. Iz tog razloga se u radu analiziraju odvojeno pla？e u javnom i privatnom sektoru tijekom razdoblja 2008.–2014. Za svaki sektor se analizira jaz pla？a koji nastaje kao posljedica specifi？nih vje？tina, pri ？emu se identificiraju tri skupine vje？tina: prve se odnose na poslovne zadatke koji u povezani s rje？avanjem apstraktnih problema i upravljanjem; druge se odnose na prete？no rutinske poslovne zadatke; i tre？e se odnose na prete？no manualno‐intenzivne radne zadatke. Poseban naglasak u radu stavljen je i na mlade zaposlene (do 30 godina starosti), iz dvaju razloga. Prvi se odnosi na posebno izra？ene negativne u？inke krize na ishode na tr？i？tu rada mladih u cijeloj Europskoj uniji. Hrvatska sa stopom nezaposlenosti mladih od 45,5 posto (za dobnu skupinu 15–24) u 2014. godini nije izuzetak. Drugi razlog je postojanje specifi？ne mjere aktivne politike zapo？ljavanja kojoj je namjera bila uklju？ivanje mladih ljudi u svijet rada putem programa stru？nog osposobljavanja u subvencioniranom iznosu otprilike jednakom minimalnoj pla？i. Pitanje koje se postavlja: utje？e li popularnost te mjere na uobi？ajeno funkcioniranje tr？i？ta rada i kanaliziranje mladih u odre？ena zanimanja