Demografsko izumiranje hrvatskoga istoka

Sa？etak Predmet istra？ivanja u ovom radu je ukupno (op？e) kretanje stanovni？tva triju ？upanija hrvatskoga istoka (Brodsko-posavska, Osje？ko-baranjska i Vukovarsko-srijemska) tijekom posljednjega me？upopisnoga razdoblja (2001.-2011.). Cilj istra？ivanja je utvrditi dosegnutu razinu ukupne depopulacije, prirodnoga pada i negativne migracijske bilance te odrediti tip intenziteta me？upopisne promjene broja stanovnika, kao i tip op？eg kretanja stanovni？tva. Suvremena demografska slika promatranog prostora o？ekivani je odraz dugoro？nog i sinergijskog/kumulativnog djelovanja razli？itih demografskih i nedemografskih ？imbenika kretanja i razvoja stanovni？tva, od kojih su mnogi imali remetila？ke u？inke, kako na demografski, tako i na dru？tveno-gospodarski razvoj/napredak hrvatskoga istoka. Provedena analiza nedvojbeno je pokazala da u promatranom razdoblju ？upanije hrvatskoga istoka gube stanovni？tvo i prirodnim i mehani？kim putem, tj. ve？im umiranjem od ra？anja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja. Prema konceptu/kriteriju ？ukupnog“ stanovni？tva, kako je analiza pokazala, ukupna je depopulacija dominantno determinirana negativnom migracijskom bilancom, a prema konceptu/kriteriju ？prisutnog“ stanovni？tva, njegovim prirodnim padom. Brojne su i uglavnom dugoro？ne demografske, dru？tvene i gospodarske posljedice depopulacije i demografskog izumiranja. Kada su u pitanju dugoro？ni demografski u？inci depopulacije i demografskog izumiranja, oni se najjasnije isti？u u biolo？kom sastavu stanovni？tva. Najva？niji proces u razvoju biolo？ke strukture stanovni？tva hrvatskoga istoka jest demografsko starenje