%0 Journal Article
%T Demografsko izumiranje hrvatskoga istoka
%A £¿ivi£¿
%A Dra£¿en
%J -
%D 2017
%X Sa£¿etak Predmet istra£¿ivanja u ovom radu je ukupno (op£¿e) kretanje stanovni£¿tva triju £¿upanija hrvatskoga istoka (Brodsko-posavska, Osje£¿ko-baranjska i Vukovarsko-srijemska) tijekom posljednjega me£¿upopisnoga razdoblja (2001.-2011.). Cilj istra£¿ivanja je utvrditi dosegnutu razinu ukupne depopulacije, prirodnoga pada i negativne migracijske bilance te odrediti tip intenziteta me£¿upopisne promjene broja stanovnika, kao i tip op£¿eg kretanja stanovni£¿tva. Suvremena demografska slika promatranog prostora o£¿ekivani je odraz dugoro£¿nog i sinergijskog/kumulativnog djelovanja razli£¿itih demografskih i nedemografskih £¿imbenika kretanja i razvoja stanovni£¿tva, od kojih su mnogi imali remetila£¿ke u£¿inke, kako na demografski, tako i na dru£¿tveno-gospodarski razvoj/napredak hrvatskoga istoka. Provedena analiza nedvojbeno je pokazala da u promatranom razdoblju £¿upanije hrvatskoga istoka gube stanovni£¿tvo i prirodnim i mehani£¿kim putem, tj. ve£¿im umiranjem od ra£¿anja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja. Prema konceptu/kriteriju £¿ukupnog¡° stanovni£¿tva, kako je analiza pokazala, ukupna je depopulacija dominantno determinirana negativnom migracijskom bilancom, a prema konceptu/kriteriju £¿prisutnog¡° stanovni£¿tva, njegovim prirodnim padom. Brojne su i uglavnom dugoro£¿ne demografske, dru£¿tvene i gospodarske posljedice depopulacije i demografskog izumiranja. Kada su u pitanju dugoro£¿ni demografski u£¿inci depopulacije i demografskog izumiranja, oni se najjasnije isti£¿u u biolo£¿kom sastavu stanovni£¿tva. Najva£¿niji proces u razvoju biolo£¿ke strukture stanovni£¿tva hrvatskoga istoka jest demografsko starenje
%K hrvatski istok
%K ukupna depopulacija
%K prirodni pad
%K negativna
migracijska bilanca
%K demografsko izumiranje
%K starenje stanovni£¿tva
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=337835