Primjenjivost Sokratove metode odgoja u odgoju i obrazovanju danas

Sa？etak U globalnom svijetu promjene se doga？aju svakodnevno i zahva？aju odgojnoobrazovni sustav. Tome u prilog govori ？injenica da se ve？ina tradicionalnih smjernica odbacuje, te se te？i novim ciljevima i metodama, onim izvanjskim koje zadovoljavaju neprestano mijenjaju？e tr？i？te rada. Svrha pojedinca u takvom sustavu jest prilagoditi mu se odgovaraju？i na njegove potrebe, dok Sokrat tra？i sre？u unutar ？ovjeka – ？ovjeka koji posjeduje znanje i mudrost ne zbog drugih ve？ zbog sebe i svoje slobode. Svojom metodom dijalekti？kog govora tra？i istinu u sebi i drugima te nudi mnogo toga za promi？ljanje. Njegovo pou？avanje koje isti？e ljubav prema u？enju i ？elju za istinskim znanjem koji stvaraju zrelog i autonomnog ？ovjeka svakako nadahnjuju ve？ 25 stolje？a te bi ga trebalo uzeti u obzir kada se promi？lja o budu？nosti mladih generacija koje dolaze. U ovom radu uspore？ujemo odgoj i obrazovanje danas s onim koje je bilo uvrije？eno u Sokratovo doba te nastojimo ukazati na razlike. U radu se isti？u promijene koje su zahvatile sveu？ili？ta u vidu Bolonjske deklaracije ali i kako ih usmjerenost prema tr？i？tu rada pretvara u poduzetni？ke centre. ？to to zna？i za dru？tvo znanja kojemu te？imo i mo？emo li uop？e tvrditi da zaista jesmo dru？tvo znanja ako stremimo isklju？ivo znanjima diktiranima od strane neprestano mijenjaju？eg tr？i？ta rada? Uspore？ujemo znanje kojemu te？imo sa znanjem kojega je tra？io Sokrat ukazuju？i pri tome na nedostatke dana？njeg odgoja i obrazovanja te nudimo Sokratove ideje i mi？ljenja kao mogu？i pomak prema istinskoj mudrosti