Odjeci ？idovskog reformiranog bogoslu？ja u sinagogalnoj glazbi sjeverne Hrvatske krajem 19. stolje？a i u prvoj polovini 20. stolje？a

Sa？etak ？idovski reformisti？ki pokret u 19. stolje？u, koji se razvio pod utjecajem prosvjetiteljske misli u Europi i haskale, donio je velike promjene u izvo？enju sinagogalne slu？be i glazbe kao njezina sastavnog dijela. U sinagogalnu se slu？bu ponovno uvode glazbeni instrumenti, zbor i orgulje. U drugoj polovini i pred kraj 19. stolje？a, na podru？ju sjeverne Hrvatske, koja je tada bila dijelom Austro-Ugarskog Carstva, grade se sinagoge prilago？ene reformiranom ？idovskom bogoslu？ju (neolo？kom smjeru). Svaka od tih sinagoga imala je orgulje i zbor koji je uz kantora (hazana) sudjelovao u samom obredu. Hrvatski skladatelj i violinist Antun Schwarz (1823-1891) ？kolovao se kao dijete u kantoralnoj ？koli Salomona Sulzera (1804-1890) u Be？u i po povratku u rodni Zagreb donio je dah ？idovskoga reformizma u zagreba？ku ？idovsku sredinu, ali i hrvatsku kulturu. Iz pojedinih hrvatskih sinagoga postoje sa？uvani zapisi reformiranih sinagogalnih napjeva, posebice zbirke kantora Josepha Weissmana (1872-1941), Isaka Hendela (1883-1944), Bernarda Grünera (1888-1955) i Davida Meisela (1885-1941), koje svjedo？e o glazbi reformiranoga bogoslu？ja u hrvatskim sinagogama sve do Drugoga svjetskoga rata, kada je ve？ina kantora, sinagoga i notnoga materijala stradala u Holokaustu. Sinagogalni kantori koji su djelovali na hrvatskom prostoru i skladali za sinagogalnu slu？bu po uzoru na europske kantore 19. stolje？a pozicionirali su hrvatsku ？idovsku glazbenu ba？tinu u kontekst europske kulturne ba？tine s kraja 19. te iz prve polovice 20. stolje？a