%0 Journal Article %T Odjeci £¿idovskog reformiranog bogoslu£¿ja u sinagogalnoj glazbi sjeverne Hrvatske krajem 19. stolje£¿a i u prvoj polovini 20. stolje£¿a %A Jurki£¿ Sviben %A Tamara %J - %D 2018 %R 10.21857/ydkx2crk09 %X Sa£¿etak £¿idovski reformisti£¿ki pokret u 19. stolje£¿u, koji se razvio pod utjecajem prosvjetiteljske misli u Europi i haskale, donio je velike promjene u izvo£¿enju sinagogalne slu£¿be i glazbe kao njezina sastavnog dijela. U sinagogalnu se slu£¿bu ponovno uvode glazbeni instrumenti, zbor i orgulje. U drugoj polovini i pred kraj 19. stolje£¿a, na podru£¿ju sjeverne Hrvatske, koja je tada bila dijelom Austro-Ugarskog Carstva, grade se sinagoge prilago£¿ene reformiranom £¿idovskom bogoslu£¿ju (neolo£¿kom smjeru). Svaka od tih sinagoga imala je orgulje i zbor koji je uz kantora (hazana) sudjelovao u samom obredu. Hrvatski skladatelj i violinist Antun Schwarz (1823-1891) £¿kolovao se kao dijete u kantoralnoj £¿koli Salomona Sulzera (1804-1890) u Be£¿u i po povratku u rodni Zagreb donio je dah £¿idovskoga reformizma u zagreba£¿ku £¿idovsku sredinu, ali i hrvatsku kulturu. Iz pojedinih hrvatskih sinagoga postoje sa£¿uvani zapisi reformiranih sinagogalnih napjeva, posebice zbirke kantora Josepha Weissmana (1872-1941), Isaka Hendela (1883-1944), Bernarda Gr¨¹nera (1888-1955) i Davida Meisela (1885-1941), koje svjedo£¿e o glazbi reformiranoga bogoslu£¿ja u hrvatskim sinagogama sve do Drugoga svjetskoga rata, kada je ve£¿ina kantora, sinagoga i notnoga materijala stradala u Holokaustu. Sinagogalni kantori koji su djelovali na hrvatskom prostoru i skladali za sinagogalnu slu£¿bu po uzoru na europske kantore 19. stolje£¿a pozicionirali su hrvatsku £¿idovsku glazbenu ba£¿tinu u kontekst europske kulturne ba£¿tine s kraja 19. te iz prve polovice 20. stolje£¿a %K hrvatski sinagogalni kantori %K £¿idovsko reformirano bogoslu£¿je %K sinagogalna glazba %U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=300056