Kultura rodbinskih veza na Kosovu: uloga srodstva u privatnoj i javnoj sferi

Sa？etak U dru？tvima poput Kosova, gdje se upravne i dr？avne vlasti ne pridr？avaju u potpunosti pravila pona？anja, taj jaz donekle ispunjavaju rodbinske i dru？tvene mre？e. Na Balkanu, zbog neu？inkovitosti dr？avnih vlasti, patrilinearne rodbinske skupine sve do po？etka 20. stolje？a na neki na？in predstavljaju javnu sferu (Kaser 1999:23); u slu？aju Kosova, to traje i dulje, naime do kraja 20. stolje？a. Ovisno o konkretnom povijesnom, gospodarskom i politi？kom kontekstu, sustav srodstva prerastao je u sustav koji se temelji na kombinaciji podrijetla i sklapanja braka tijekom cijeloga 20. stolje？a. Bave？i se pitanjem onoga ？to Habermas definira javnom sferom – sfera privatnih osoba koje zajedni？ki tvore javno, to jest "ne obna？aju javne du？nosti niti su na slu？benom polo？aju“ (Habermas 1991) – u ovom se istra？ivanju namjerava analizirati me？usobno zamjenjive polo？aje i uloge koje srodstvo ima u odnosu na privatnu i javnu domenu, tj. ulogu koje srodstvo ima u smislu obiteljskih veza, dru？tvene organizacije i politi？kog sustava. Istra？ivanje se temelji na etnografskim podacima prikupljenima u razdoblju od 2011. do 2015. godine u Isniqu (selu koje se nalazi u zapadnom dijelu Kosova)