%0 Journal Article
%T Kultura rodbinskih veza na Kosovu: uloga srodstva u privatnoj i javnoj sferi
%A Latifi
%A Tahir
%J -
%D 2018
%R 10.17234/SEC.30.7
%X Sa£¿etak U dru£¿tvima poput Kosova, gdje se upravne i dr£¿avne vlasti ne pridr£¿avaju u potpunosti pravila pona£¿anja, taj jaz donekle ispunjavaju rodbinske i dru£¿tvene mre£¿e. Na Balkanu, zbog neu£¿inkovitosti dr£¿avnih vlasti, patrilinearne rodbinske skupine sve do po£¿etka 20. stolje£¿a na neki na£¿in predstavljaju javnu sferu (Kaser 1999:23); u slu£¿aju Kosova, to traje i dulje, naime do kraja 20. stolje£¿a. Ovisno o konkretnom povijesnom, gospodarskom i politi£¿kom kontekstu, sustav srodstva prerastao je u sustav koji se temelji na kombinaciji podrijetla i sklapanja braka tijekom cijeloga 20. stolje£¿a. Bave£¿i se pitanjem onoga £¿to Habermas definira javnom sferom ¨C sfera privatnih osoba koje zajedni£¿ki tvore javno, to jest "ne obna£¿aju javne du£¿nosti niti su na slu£¿benom polo£¿aju¡° (Habermas 1991) ¨C u ovom se istra£¿ivanju namjerava analizirati me£¿usobno zamjenjive polo£¿aje i uloge koje srodstvo ima u odnosu na privatnu i javnu domenu, tj. ulogu koje srodstvo ima u smislu obiteljskih veza, dru£¿tvene organizacije i politi£¿kog sustava. Istra£¿ivanje se temelji na etnografskim podacima prikupljenima u razdoblju od 2011. do 2015. godine u Isniqu (selu koje se nalazi u zapadnom dijelu Kosova)
%K odstvo
%K obitelj
%K sklapanje braka
%K podrijetlo
%K javna sfera
%K privatna sfera
%K dru£¿tvene mre£¿e
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=313367