MUMINOVI？EVA ？FILOZOFIJA IDEOLOGIJE“ U EUROPSKOM KRUGU MI？LJENJA

Sa？etak Djelo ？Filozofija ideologije“ je ne samo posljednje objavljena knjiga za ？ivota Rasima Muminovi？a, ve？ i njegovo ？ivotno trotomno djelo, kojim se ovaj mislilac vinuo visoko u tokove europske filozofije. Ovo djelo je do？lo nakon sjajnih Muminovi？evih djela: ？Filozofija Ernesta Bloha“, Ethos i ljudsko bivstvovanje“, ？Ljudskost i povijesnost“, ？Zarobljeni um“ i drugih spisa. Kao takvo, ova trilogija zaslu？uje stru？nu analizu u vidu preglednog ogleda. To bi bio na？ pristup idejama u dijalogu sa Muminovi？evom filozofijom. Filozof Muminovi？, iako se u svojim raspravama razvijaju？i vlastitu filozofije ideologije, nije konkretno poziva na Marksa i Bloha, ipak njihove kriti？ke i humanisti？ko-utopijske ideje su prisutne u njegovom mi？ljenju. U tom pravcu ideologija se javlja kao otu？ena svijest u Muminovi？evom mi？ljenju, prema kojem on iskazuje kriti？ke opservacije, upu？uju？i na prakti？nu bit ？ovjeka i njegov na？in ？ivljenja u utu？enom svijetu. U tom kontekstu, prema Muminovi？u ？ovjek, odnosno individua, se otu？uje u raznim ideologijskim oblicima, prije svega, u svijetu religije, prava, ekonomije, i prije svega, filozofije. On britko kriti？kim jezikom, ukazuje na dehumanizirane oblike koje se usljed pogre？ne i tendenciozne pogre？ne politike, manifestuju u suvremenom dru？tvu i koje vladaju kao tajne sile, ？ivotom svakog ？ovjeka. U poimanju filozofije ideologije, filozof R. Muminovi？ je oti？ao daleko dalje od svih do sad zapa？enih interpreta ove vrste promi？ljanja svijeta. Prema njemu, cjelokupna duhovna nadgradnja jednog sistema mi？ljenja i vladanja, ide kroz razne oblike ideologije, kao politi？ke doktrine ili politi？kog nadzora, koje name？u pokreti partije. U takvom vrtlogu ideja, Muminovi？ je izgradio jednu logi？ku argumentaciju, razli？itih mi？ljenja, kojom on naziva put ka otrije？njenje od ideologije, a koje se manifestuju usljed manifestovanja razli？itih interesa unutar jednog naroda ili dr？ave. U tom domenu, ovaj originalni filozof je pokazo, ne samo ？irinu svojih meditativnih opservacije, ve？ i bogato iskustvo koje je namjenio promi？ljanju statusa svog bo？nja？kog naroda, kao i njegovu za？titu od potencijalnih agresora, koji su uvijek bili no？eni megolomanskim ideologijskim projektima, kako bi potisnuli jedni druge