%0 Journal Article
%T MUMINOVI£¿EVA £¿FILOZOFIJA IDEOLOGIJE¡° U EUROPSKOM KRUGU MI£¿LJENJA
%A Krci£¿
%A £¿efket
%J -
%D 2017
%X Sa£¿etak Djelo £¿Filozofija ideologije¡° je ne samo posljednje objavljena knjiga za £¿ivota Rasima Muminovi£¿a, ve£¿ i njegovo £¿ivotno trotomno djelo, kojim se ovaj mislilac vinuo visoko u tokove europske filozofije. Ovo djelo je do£¿lo nakon sjajnih Muminovi£¿evih djela: £¿Filozofija Ernesta Bloha¡°, Ethos i ljudsko bivstvovanje¡°, £¿Ljudskost i povijesnost¡°, £¿Zarobljeni um¡° i drugih spisa. Kao takvo, ova trilogija zaslu£¿uje stru£¿nu analizu u vidu preglednog ogleda. To bi bio na£¿ pristup idejama u dijalogu sa Muminovi£¿evom filozofijom. Filozof Muminovi£¿, iako se u svojim raspravama razvijaju£¿i vlastitu filozofije ideologije, nije konkretno poziva na Marksa i Bloha, ipak njihove kriti£¿ke i humanisti£¿ko-utopijske ideje su prisutne u njegovom mi£¿ljenju. U tom pravcu ideologija se javlja kao otu£¿ena svijest u Muminovi£¿evom mi£¿ljenju, prema kojem on iskazuje kriti£¿ke opservacije, upu£¿uju£¿i na prakti£¿nu bit £¿ovjeka i njegov na£¿in £¿ivljenja u utu£¿enom svijetu. U tom kontekstu, prema Muminovi£¿u £¿ovjek, odnosno individua, se otu£¿uje u raznim ideologijskim oblicima, prije svega, u svijetu religije, prava, ekonomije, i prije svega, filozofije. On britko kriti£¿kim jezikom, ukazuje na dehumanizirane oblike koje se usljed pogre£¿ne i tendenciozne pogre£¿ne politike, manifestuju u suvremenom dru£¿tvu i koje vladaju kao tajne sile, £¿ivotom svakog £¿ovjeka. U poimanju filozofije ideologije, filozof R. Muminovi£¿ je oti£¿ao daleko dalje od svih do sad zapa£¿enih interpreta ove vrste promi£¿ljanja svijeta. Prema njemu, cjelokupna duhovna nadgradnja jednog sistema mi£¿ljenja i vladanja, ide kroz razne oblike ideologije, kao politi£¿ke doktrine ili politi£¿kog nadzora, koje name£¿u pokreti partije. U takvom vrtlogu ideja, Muminovi£¿ je izgradio jednu logi£¿ku argumentaciju, razli£¿itih mi£¿ljenja, kojom on naziva put ka otrije£¿njenje od ideologije, a koje se manifestuju usljed manifestovanja razli£¿itih interesa unutar jednog naroda ili dr£¿ave. U tom domenu, ovaj originalni filozof je pokazo, ne samo £¿irinu svojih meditativnih opservacije, ve£¿ i bogato iskustvo koje je namjenio promi£¿ljanju statusa svog bo£¿nja£¿kog naroda, kao i njegovu za£¿titu od potencijalnih agresora, koji su uvijek bili no£¿eni megolomanskim ideologijskim projektima, kako bi potisnuli jedni druge
%K £¿Osnovicu ideologije £¿ine kako nemo£¿ uma da odgovori na neke vlastita pitanja tako i nesposobnost psihe da to prihvati i kada je shvatila. Ina£¿e je posve irelevantno ho£¿emo li to nazvati sre£¿om ili pak prokletstvom
%K jer nesre£¿a je za um £¿to ho£¿e i ono £¿to se ne podaje njegovim mo£¿ima
%K a sre£¿a psihe da ne mora uvijek znati kada £¿e nastupiti ono £¿to je spoznala (smrt). Slutnje £¿to ga odvla£¿e neizmjernosti prisiljavaju um da iznalazi imaginarna rje£¿enja kada mu nedostaju prava koja bi pratila odgovaraju£¿a zadovoljstva... "Rasim Muminovi£¿"
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=298311