Dubrova？ka kartografija potkraj 17. stolje？a

Sa？etak Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadr？aj triju kartografskogeografskih izvora dubrova？ke provenijencije. Rije？ je o rukopisnim djelima koja su nastala pribli？no u isto vrijeme, potkraj 17. stolje？a, kada dolazi do bitnih promjena u politi？koj konstelaciji jugoisto？ne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvaja？ima. Stoga u Dubrovniku nije bilo slu？benih kartografa ni kartografskih radionica. Sadr？aj karata s ucrtanim granicama i mno？tvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlova？kog mira 1699, kada su Dubrov？ani vodili diplomatsku borbu s Mle？anima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zale？u. Iako dubrova？ke karte tehni？ki neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz u？eg podru？ja Republike i neposrednog zale？a po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mre？a i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa