%0 Journal Article
%T Dubrova£¿ka kartografija potkraj 17. stolje£¿a
%A Glamuzina
%A Nikola
%A £¿osi£¿
%A Stjepan
%J -
%D 2018
%R 10.21857/yk3jwhr5v9
%X Sa£¿etak Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadr£¿aj triju kartografskogeografskih izvora dubrova£¿ke provenijencije. Rije£¿ je o rukopisnim djelima koja su nastala pribli£¿no u isto vrijeme, potkraj 17. stolje£¿a, kada dolazi do bitnih promjena u politi£¿koj konstelaciji jugoisto£¿ne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je ¡°lokalno znanje¡± moglo postati dostupno potencijalnim osvaja£¿ima. Stoga u Dubrovniku nije bilo slu£¿benih kartografa ni kartografskih radionica. Sadr£¿aj karata s ucrtanim granicama i mno£¿tvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlova£¿kog mira 1699, kada su Dubrov£¿ani vodili diplomatsku borbu s Mle£¿anima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zale£¿u. Iako dubrova£¿ke karte tehni£¿ki neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz u£¿eg podru£¿ja Republike i neposrednog zale£¿a po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mre£¿a i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa
%K Dubrova£¿ka Republika
%K rukopisne karte
%K Mleta£¿ka Republika
%K kartografija 17. stolje£¿a
%K Jugoisto£¿na Europa
%K Veliki osmanski rat
%K Sanson
%K Cantelli
%K Coronelli
%K toponimija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=294084