Kazneno-pravni aspekti masakra na slatinskom podru？ju 4. rujna 1991.

Sa？etak Biv？a Op？ina Podravska Slatina prostirala se na 781 km2, a sastojala se od ？ezdeset i devet naselja. Njezinim nizinskim dijelom prolaze dvije zna？ajne komunikacije, podravska ？eljezni？ka magistrala i podravska cestovna magistrala, koje su bile od vitalnoga zna？aja tijekom trajanja Domovinskoga rata, naro？ito za vrijeme agresorske blokade autoceste Zagreb – Beograd kod Oku？ana. Podru？je nekada？nje Op？ine Podravska Slatina zemljopisno se dijeli na dva dijela: brdski dio, tzv. Br？ansku, i nizinski dio, tzv. Podravinu. U Br？anskoj prete？ito su ？ivjeli pripadnici srpskoga puka, a u Podravini dominantno su bili zastupljeni Hrvati. U biv？oj Op？ini Podravska Slatina, prema popisu pu？anstva iz 1991. godine, ？ivjelo je 15 445 pu？ana, od toga broja 9 219 (59,6%) bili su Hrvati, 4 948 (32%) Srbi i 1 278 (8,3%) ostali. Srbi su bili dominantni u Br？anskoj, gdje je ？ivjelo 3 262 pripadnika srpske nacionalnosti, 668 Hrvata i 222 ostala gra？anina (Hr？enjak, 1993: 363-375). Ovaj je zemljopisni lokalitet predstavljao rubno podru？je tzv. Velike Srbije. Naime, on grani？i s viroviti？kim podru？jem, gdje su srpski ekstremisti i separatisti zacrtali granicu na pravcu Virovitica – Karlovac – Karlobag