%0 Journal Article
%T Kazneno-pravni aspekti masakra na slatinskom podru£żju 4. rujna 1991.
%A Brekalo
%A Miljenko
%J -
%D 2018
%X Sa£żetak Biv£ża Op£żina Podravska Slatina prostirala se na 781 km2, a sastojala se od £żezdeset i devet naselja. Njezinim nizinskim dijelom prolaze dvije zna£żajne komunikacije, podravska £żeljezni£żka magistrala i podravska cestovna magistrala, koje su bile od vitalnoga zna£żaja tijekom trajanja Domovinskoga rata, naro£żito za vrijeme agresorske blokade autoceste Zagreb ¨C Beograd kod Oku£żana. Podru£żje nekada£żnje Op£żine Podravska Slatina zemljopisno se dijeli na dva dijela: brdski dio, tzv. Br£żansku, i nizinski dio, tzv. Podravinu. U Br£żanskoj prete£żito su £żivjeli pripadnici srpskoga puka, a u Podravini dominantno su bili zastupljeni Hrvati. U biv£żoj Op£żini Podravska Slatina, prema popisu pu£żanstva iz 1991. godine, £żivjelo je 15 445 pu£żana, od toga broja 9 219 (59,6%) bili su Hrvati, 4 948 (32%) Srbi i 1 278 (8,3%) ostali. Srbi su bili dominantni u Br£żanskoj, gdje je £żivjelo 3 262 pripadnika srpske nacionalnosti, 668 Hrvata i 222 ostala gra£żanina (Hr£żenjak, 1993: 363-375). Ovaj je zemljopisni lokalitet predstavljao rubno podru£żje tzv. Velike Srbije. Naime, on grani£żi s viroviti£żkim podru£żjem, gdje su srpski ekstremisti i separatisti zacrtali granicu na pravcu Virovitica ¨C Karlovac ¨C Karlobag
%K Velika Srbija
%K Op£żina Podravska Slatina
%K masakr
%K Balinci
%K £żetekovac
%K £żojlug
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=303951