KRITI？KI OSVRT NA PRIMJENU KAZNE ODUZIMANJA SLOBODE U PRAKSI ME？UNARODNOG KAZNENOG SUDA ZA BIV？U JUGOSLAVIJU NAKON PRESUDE U PREDMETU PRLI？ I DRUGI

Sa？etak Svrha ovoga rada je sinteza glavnih zna？ajki ka？njavanja u praksi Me？unarodnog kaznenog suda za biv？u Jugoslaviju (MKSJ). U ？lanku se analizira praksa MKSJ-a na temelju zna？ajnijih presuda i primijenjenih kriterija. Kao relevantne okolnosti za odmjeravanje kazne u praksi MKSJ-a navedene su te？ina kaznenog djela, olakotne i otegotne okolnosti, te op？a praksa ka？njavanja na podru？ju biv？e Jugoslavije. Budu？i da su raspravna vije？a u ve？ini slu？ajeva izrazila stav da je najva？niji element prilikom odmjeravanja kazne te？ina kaznenog djela, analiza prakse MKSJ-a na uzorku presuda uzetih u razmatranje u ovom radu ukazuje na to da me？unarodno kazneno pravo ne prepoznaje razliku pravne te？ine, ？to se odnosi na razliku izme？u djela ratnog zlo？ina i zlo？ina protiv ？ovje？nosti. Na osnovi rezultata dobivenih istra？ivanjem sudske prakse MKSJ-a zaklju？uje se da raspravna vije？a nisu vodila dovoljno ra？una o op？oj praksi ka？njavanja sudova u biv？oj Jugoslaviji u primjeni zatvorske kazne. U pogledu svrhe ka？njavanja, raspravna vije？a MKSJ-a dala su prednost retribuciji i zastra？ivanju kao najzna？ajnijim ciljevima ka？njavanja, a rehabilitacija, koja je zna？ajan segment ka？njavanja u ve？ini nacionalnih zakonodavstava, ima sporedno zna？enje. Osnovna zada？a MKSJ-a bila je dovesti osumnji？ene i odgovorne osobe za kr？enje me？unarodnog humanitarnog prava pred lice pravde. MKSJ je trebao osigurati pravdu ？rtvama, prevenirati te sprije？iti revizionizam, ali i pridonijeti uspostavljanju mira i poticati pomirenje na podru？ju biv？e Jugoslavije. Analiza presuda MKSJ-a upu？uje na zaklju？ak o neispunjavanju definirane svrhe ove me？unarodne institucije. Temeljna karakteristika prakse MKSJ-a je nekonzistentnost, ？to za posljedicu ima nezadovoljstvo ？rtava, a koje se u svjetlu donesenih presuda (primjeri Ov？are i Srebrenice) ？ini vrlo opravdanim. S dovoljno argumenata mo？e se zaklju？iti da postoje ozbiljne nedosljednosti u radu Suda, koje se posebno odnose na visinu kazne. Iste okolnosti se razli？ito ocjenjuju, pravila koja se primjenjuju variraju od slu？aja do slu？aja, odnosno od vije？a do vije？a