%0 Journal Article
%T KRITI£¿KI OSVRT NA PRIMJENU KAZNE ODUZIMANJA SLOBODE U PRAKSI ME£¿UNARODNOG KAZNENOG SUDA ZA BIV£¿U JUGOSLAVIJU NAKON PRESUDE U PREDMETU PRLI£¿ I DRUGI
%A Domjan£¿i£¿
%A Stjepan
%A Gracin
%A Dijana
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak Svrha ovoga rada je sinteza glavnih zna£¿ajki ka£¿njavanja u praksi Me£¿unarodnog kaznenog suda za biv£¿u Jugoslaviju (MKSJ). U £¿lanku se analizira praksa MKSJ-a na temelju zna£¿ajnijih presuda i primijenjenih kriterija. Kao relevantne okolnosti za odmjeravanje kazne u praksi MKSJ-a navedene su te£¿ina kaznenog djela, olakotne i otegotne okolnosti, te op£¿a praksa ka£¿njavanja na podru£¿ju biv£¿e Jugoslavije. Budu£¿i da su raspravna vije£¿a u ve£¿ini slu£¿ajeva izrazila stav da je najva£¿niji element prilikom odmjeravanja kazne te£¿ina kaznenog djela, analiza prakse MKSJ-a na uzorku presuda uzetih u razmatranje u ovom radu ukazuje na to da me£¿unarodno kazneno pravo ne prepoznaje razliku pravne te£¿ine, £¿to se odnosi na razliku izme£¿u djela ratnog zlo£¿ina i zlo£¿ina protiv £¿ovje£¿nosti. Na osnovi rezultata dobivenih istra£¿ivanjem sudske prakse MKSJ-a zaklju£¿uje se da raspravna vije£¿a nisu vodila dovoljno ra£¿una o op£¿oj praksi ka£¿njavanja sudova u biv£¿oj Jugoslaviji u primjeni zatvorske kazne. U pogledu svrhe ka£¿njavanja, raspravna vije£¿a MKSJ-a dala su prednost retribuciji i zastra£¿ivanju kao najzna£¿ajnijim ciljevima ka£¿njavanja, a rehabilitacija, koja je zna£¿ajan segment ka£¿njavanja u ve£¿ini nacionalnih zakonodavstava, ima sporedno zna£¿enje. Osnovna zada£¿a MKSJ-a bila je dovesti osumnji£¿ene i odgovorne osobe za kr£¿enje me£¿unarodnog humanitarnog prava pred lice pravde. MKSJ je trebao osigurati pravdu £¿rtvama, prevenirati te sprije£¿iti revizionizam, ali i pridonijeti uspostavljanju mira i poticati pomirenje na podru£¿ju biv£¿e Jugoslavije. Analiza presuda MKSJ-a upu£¿uje na zaklju£¿ak o neispunjavanju definirane svrhe ove me£¿unarodne institucije. Temeljna karakteristika prakse MKSJ-a je nekonzistentnost, £¿to za posljedicu ima nezadovoljstvo £¿rtava, a koje se u svjetlu donesenih presuda (primjeri Ov£¿are i Srebrenice) £¿ini vrlo opravdanim. S dovoljno argumenata mo£¿e se zaklju£¿iti da postoje ozbiljne nedosljednosti u radu Suda, koje se posebno odnose na visinu kazne. Iste okolnosti se razli£¿ito ocjenjuju, pravila koja se primjenjuju variraju od slu£¿aja do slu£¿aja, odnosno od vije£¿a do vije£¿a
%K Me£¿unarodni kazneni sud za biv£¿u Jugoslaviju
%K svrha ka£¿njavanja
%K kazna zatvora
%K nejednaka praksa raspravnih vije£¿a
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304343