USTAVNO-PRAVNO-POLITOLO？KI ALGORITAM REFORME IZBORNOG ZAKONODAVSTVA BIH

Sa？etak Izborno zakonodavstvo, pa i cjelokupni politi？ki ？ivot BiH, sna？no su determinirani presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kroz koje se prelamaju pitanja: ？Tko se mo？e kandidirati a tko glasovati za ？lanove Predsjedni？tva BiH i Dom naroda Parlamenta FBiH“?, preciznije – ？Tko su i tko trebaju biti ？lanovi Predsjedni？tva i izaslanici u Domu naroda a tko njihovi bira？i?“. U dinami？nim politi？kim raspravama o ovim pitanjima, sve aktualnijim jer sada prijete i institucionalnom blokadom velikog dijela politi？kog sustava, nu？ena su uglavnom rje？enja utemeljena na restriktivnom tuma？enju Ustava BiH, u duhu ？pripadni？ke demokracije“, dok su zanemarivane mogu？nosti njegovog tuma？enja u duhu predstavni？ke/zastupni？ke demokracije. Tako？er, zanemarivane su mogu？nosti primjene modela utemeljenih na proporcionalnoj zastupljenosti svih ？specifi？nih demosa“ koji trebaju birati odre？ena tijela vlasti namijenjena zastupanju konstitutivnih naroda i Ostalih, sukladno njihovom rasporedu po razli？itim administrativno-teritorijalnim jedinicama. U prvom dijelu ovog rada se elaboriraju upravo takvi modeli, utemeljeni na konceptima G. Pulji？a koji su ovdje dalje razra？eni. U drugom dijelu rada se, tako？er na temelju pitanja ？Tko su ？lanovi Predsjedni？tva BiH i koga predstavljaju?“ elaborira odnos izme？u legitimiteta koji proistje？e iz predstavljanja/zastupanja entiteta kao administrativno- teritorijalnih jedinica i konstitutivnih naroda kao nositelja suvereniteta, tj. dva specifikuma BH ustavnog ustroja