%0 Journal Article
%T USTAVNO-PRAVNO-POLITOLO£¿KI
ALGORITAM REFORME IZBORNOG
ZAKONODAVSTVA BIH
%A Sitarski
%A Milan
%A Vukoja
%A Ivan
%J -
%D 2018
%X Sa£¿etak Izborno zakonodavstvo, pa i cjelokupni politi£¿ki £¿ivot BiH, sna£¿no su determinirani presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava kroz koje se prelamaju pitanja: £¿Tko se mo£¿e kandidirati a tko glasovati za £¿lanove Predsjedni£¿tva BiH i Dom naroda Parlamenta FBiH¡°?, preciznije ¨C £¿Tko su i tko trebaju biti £¿lanovi Predsjedni£¿tva i izaslanici u Domu naroda a tko njihovi bira£¿i?¡°. U dinami£¿nim politi£¿kim raspravama o ovim pitanjima, sve aktualnijim jer sada prijete i institucionalnom blokadom velikog dijela politi£¿kog sustava, nu£¿ena su uglavnom rje£¿enja utemeljena na restriktivnom tuma£¿enju Ustava BiH, u duhu £¿pripadni£¿ke demokracije¡°, dok su zanemarivane mogu£¿nosti njegovog tuma£¿enja u duhu predstavni£¿ke/zastupni£¿ke demokracije. Tako£¿er, zanemarivane su mogu£¿nosti primjene modela utemeljenih na proporcionalnoj zastupljenosti svih £¿specifi£¿nih demosa¡° koji trebaju birati odre£¿ena tijela vlasti namijenjena zastupanju konstitutivnih naroda i Ostalih, sukladno njihovom rasporedu po razli£¿itim administrativno-teritorijalnim jedinicama. U prvom dijelu ovog rada se elaboriraju upravo takvi modeli, utemeljeni na konceptima G. Pulji£¿a koji su ovdje dalje razra£¿eni. U drugom dijelu rada se, tako£¿er na temelju pitanja £¿Tko su £¿lanovi Predsjedni£¿tva BiH i koga predstavljaju?¡° elaborira odnos izme£¿u legitimiteta koji proistje£¿e iz predstavljanja/zastupanja entiteta kao administrativno- teritorijalnih jedinica i konstitutivnih naroda kao nositelja suvereniteta, tj. dva specifikuma BH ustavnog ustroja
%K Izborni zakon
%K Ustav BiH
%K legitimno predstavljanje
%K predstavni£¿ka demokracija
%K konstitutivnost.
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=341465