Jezi？ni segment hrvatskoga narodnog preporoda Istre s Kvarnerskim otocima.

Sa？etak Pitanje jezika kao dio hrvatskoga narodnog preporoda pokrajine Istre s Kvarnerskim otocima intenziviralo se revolucionarne 1848. g. djelovanjem dviju struja: manjinske talijana？ko-talijanske i ve？inske hrvatske struje. Prvonavedena je zahtijevala da se u javnu slu？bu i ？kole umjesto slu？benoga njema？kog uvede talijanski jezik, dok je, suprotno njoj, postojao prijedlog da se u javni ？ivot uvede ？ilirsko-hrvatski“ jezik. Vezano uz jezik ve？ine stanovnika Istre, presudna je bila i uloga biskupa Jurja Dobrile oko nakladni？kih pothvata na hrvatskome jeziku. Prvi javni sudari oko navedenih dviju koncepcija dogodili su se na prvim sjednicama Istarskoga sabora. Va？an korak bila je i zapisni？ka zabilje？ba hrvatskom grafijom kastavskih mjesta Rukavac, Ku？eli, Bregi i Pobri 1873. godine, kao i rijedak primjer da se prezime veoma borbenoga Antuna Spin？i？a zapo？elo tako？er pisati u njegovu izvorniku. Me？utim, hrvatski i slovenski zastupnici u tome periodu ipak se nisu usudili i govoriti na svojem materinskom jeziku. Formalno, javno se hrvatskim jezikom progovorilo tek 1889. godine, kada je prvi put potpredsjednik Sabora postao advokat dr. Ante Duki？, koji je svoj pozdravni govor odr？ao na hrvatskom jeziku