%0 Journal Article
%T Jezi£¿ni segment hrvatskoga narodnog preporoda Istre s Kvarnerskim otocima.
%A Poli£¿
%A Maja
%A Str£¿i£¿
%A Petar
%J -
%D 2017
%R 10.21857/ydkx2crqr9
%X Sa£¿etak Pitanje jezika kao dio hrvatskoga narodnog preporoda pokrajine Istre s Kvarnerskim otocima intenziviralo se revolucionarne 1848. g. djelovanjem dviju struja: manjinske talijana£¿ko-talijanske i ve£¿inske hrvatske struje. Prvonavedena je zahtijevala da se u javnu slu£¿bu i £¿kole umjesto slu£¿benoga njema£¿kog uvede talijanski jezik, dok je, suprotno njoj, postojao prijedlog da se u javni £¿ivot uvede £¿ilirsko-hrvatski¡° jezik. Vezano uz jezik ve£¿ine stanovnika Istre, presudna je bila i uloga biskupa Jurja Dobrile oko nakladni£¿kih pothvata na hrvatskome jeziku. Prvi javni sudari oko navedenih dviju koncepcija dogodili su se na prvim sjednicama Istarskoga sabora. Va£¿an korak bila je i zapisni£¿ka zabilje£¿ba hrvatskom grafijom kastavskih mjesta Rukavac, Ku£¿eli, Bregi i Pobri 1873. godine, kao i rijedak primjer da se prezime veoma borbenoga Antuna Spin£¿i£¿a zapo£¿elo tako£¿er pisati u njegovu izvorniku. Me£¿utim, hrvatski i slovenski zastupnici u tome periodu ipak se nisu usudili i govoriti na svojem materinskom jeziku. Formalno, javno se hrvatskim jezikom progovorilo tek 1889. godine, kada je prvi put potpredsjednik Sabora postao advokat dr. Ante Duki£¿, koji je svoj pozdravni govor odr£¿ao na hrvatskom jeziku
%K Hrvatski narodni preporod
%K pokrajina Istra s Kvarnerskim otocima
%K jezi£¿no pitanje
%K Istarski sabor
%K Juraj Dobrila
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=292992