Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt

Sa？etak U historiografiji je zna？enje nasljednih nadarbina u Bosni i Hercegovini (od？akluk) kao klju？ne pojave u postanku muslimanskog plemstva obi？no ili prenagla？avano, do stupnja ？o？itovanja“ dr？avnog i nacionalnog identiteta, ili umanjivano, sve do poricanja ？injenice da je ono uop？e postojalo. Pri tome je ostala zanemarena najva？nija ？injenica, tojest ？iri kontekst oblikovanja klanskoplemenskih skupina utemeljenih na stvarnom ili fiktivnom srodstvu na zapadnobalkanskim prostorima s vla？kim ili nevla？kim skupinama kao protagonistima (u slu？aju BiH radilo se o stanovitoj fuziji starijeg i prido？log stanovni？tva u kontekstu rata i osmanskog osvajanja). Taj je proces zapo？eo i prije kontakta s Osmanlijama, a potrajao je do duboko u 17. stolje？e. U prvoj je fazi nova vlast progla？avala kne？evsku nasljednu i neoporezivu ba？tinu timarima (proces zavr？en do oko 1530.). Istovremeno se u mnogim biolo？ki povezanim skupinama (ocak zadeleri) pro？irilo naslje？ivanje spahijskih nadarbina prema obi？ajnom pravu, bez protivljenja dr？ave. Kasnije, u vremenima kriza znale bi se pojaviti carske naredbe u kojima bi se na？ao izraz ？od？akluk timar“. Obje vrste nadarbina uskoro su se izjedna？ile, a pridru？io im se i tre？i tip, odnosno pla？a za tvr？avske posade u smislu kolektivnog timara ili gotovinskog iznosa sa stavke lokalnih regalija vezanog uz odre？enu skupinu posadnika. Time se rasprava pribli？ava komparativnoj perspektivi usporedbom s ustanovama hukumet, jurtluk i od？akluk na isto？nim granicama Carstva. Te su ustanove jam？ile ？iru autonomiju nego ？to se moglo o？ekivati u kontekstu bosanskog od？akluka, te je poznavanje na？ela na kojima su po？ivale moglo dati dodatnog poticaja oblikovanju legendi o iznimnim zaslugama i pravima, pa i pretenzija na posebni status Bosanskog ejaleta. Nakon ？to je Porta sredinom 18. stolje？a morala prenijeti dosta svojih nadle？nosti na lokalnu elitu, posebice na kapetane, u？vrstio se novi tip vladaju？e kaste, ajani, kao neka vrsta plemi？ke konfederacije s te？njom da ovjekovje？i svoj status. No nasljednost u okvirima novouspostavljene institucije ajanluka nikada se nije potpuno u？vrstila, a tijekom epohe reformi u 19. stolje？u (Tanzimat) politi？ka je mo？ ajana skr？ena. Usprkos tome, predod？ba o plemstvu kao zalogu autonomije s korijenima u ranoj fazi osmanske vlasti odr？ala se nude？i podlogu novijim ideologizacijskim tendencijama