%0 Journal Article
%T Postanak muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini: zanemareni aspekt
%A Moa£¿anin
%A Nenad
%J -
%D 2017
%R 10.21857/y54jof6w3m
%X Sa£¿etak U historiografiji je zna£¿enje nasljednih nadarbina u Bosni i Hercegovini (od£¿akluk) kao klju£¿ne pojave u postanku muslimanskog plemstva obi£¿no ili prenagla£¿avano, do stupnja £¿o£¿itovanja¡° dr£¿avnog i nacionalnog identiteta, ili umanjivano, sve do poricanja £¿injenice da je ono uop£¿e postojalo. Pri tome je ostala zanemarena najva£¿nija £¿injenica, tojest £¿iri kontekst oblikovanja klanskoplemenskih skupina utemeljenih na stvarnom ili fiktivnom srodstvu na zapadnobalkanskim prostorima s vla£¿kim ili nevla£¿kim skupinama kao protagonistima (u slu£¿aju BiH radilo se o stanovitoj fuziji starijeg i prido£¿log stanovni£¿tva u kontekstu rata i osmanskog osvajanja). Taj je proces zapo£¿eo i prije kontakta s Osmanlijama, a potrajao je do duboko u 17. stolje£¿e. U prvoj je fazi nova vlast progla£¿avala kne£¿evsku nasljednu i neoporezivu ba£¿tinu timarima (proces zavr£¿en do oko 1530.). Istovremeno se u mnogim biolo£¿ki povezanim skupinama (ocak zadeleri) pro£¿irilo naslje£¿ivanje spahijskih nadarbina prema obi£¿ajnom pravu, bez protivljenja dr£¿ave. Kasnije, u vremenima kriza znale bi se pojaviti carske naredbe u kojima bi se na£¿ao izraz £¿od£¿akluk timar¡°. Obje vrste nadarbina uskoro su se izjedna£¿ile, a pridru£¿io im se i tre£¿i tip, odnosno pla£¿a za tvr£¿avske posade u smislu kolektivnog timara ili gotovinskog iznosa sa stavke lokalnih regalija vezanog uz odre£¿enu skupinu posadnika. Time se rasprava pribli£¿ava komparativnoj perspektivi usporedbom s ustanovama hukumet, jurtluk i od£¿akluk na isto£¿nim granicama Carstva. Te su ustanove jam£¿ile £¿iru autonomiju nego £¿to se moglo o£¿ekivati u kontekstu bosanskog od£¿akluka, te je poznavanje na£¿ela na kojima su po£¿ivale moglo dati dodatnog poticaja oblikovanju legendi o iznimnim zaslugama i pravima, pa i pretenzija na posebni status Bosanskog ejaleta. Nakon £¿to je Porta sredinom 18. stolje£¿a morala prenijeti dosta svojih nadle£¿nosti na lokalnu elitu, posebice na kapetane, u£¿vrstio se novi tip vladaju£¿e kaste, ajani, kao neka vrsta plemi£¿ke konfederacije s te£¿njom da ovjekovje£¿i svoj status. No nasljednost u okvirima novouspostavljene institucije ajanluka nikada se nije potpuno u£¿vrstila, a tijekom epohe reformi u 19. stolje£¿u (Tanzimat) politi£¿ka je mo£¿ ajana skr£¿ena. Usprkos tome, predod£¿ba o plemstvu kao zalogu autonomije s korijenima u ranoj fazi osmanske vlasti odr£¿ala se nude£¿i podlogu novijim ideologizacijskim tendencijama
%K Bosna i Hercegovina
%K Osmansko Carstvo
%K plemstvo
%K od£¿akluk timari
%K ajani
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=285315