Strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i isto？ne Europe

Sa？etak Svrha ovog rada je analizirati strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i isto？ne Europe (CEE). Razdoblje istra？ivanja obuhva？a godine nakon pristupanja Europskoj uniji, od 2004. do 2018. godine. Ova studija ？eli odgovoriti na sljede？e pitanje: Koji su u？inci rezultat integracije s Europskom unijom u podru？ju produktivnosti? Analiza pokriva dvije glavne kategorije rasta produktivnosti rada: ？isti rast produktivnosti rada i strukturalni rast produktivnosti rada. Nadalje, ispituju se ？imbenici koji mogu utjecati na ？iste i strukturne promjene produktivnosti. Glavne metode istra？ivanja primijenjene u ovom radu su analiza pomaka udjela i metode panel podataka. Analiza pokazuje da su se u promatranom razdoblju sve zemlje sredi？nje i isto？ne Europe pobolj？ale i u smislu ？iste i strukturalne produktivnosti. Me？utim, utjecaj ？iste produktivnosti rada bio je znatno manji od utjecaja strukturalne produktivnosti rada; to zna？i da se glavna promjena na razini produktivnosti vi？e mo？e pripisati promjenama u zapo？ljavanju izme？u sektora, nego li modernizaciji tehnolo？kih procesa. Produktivnost se pove？ala u svim sektorima, ali najzna？ajniji rast dogodio se u uslu？nim sektorima, posebno u financijskim i osiguravaju？im djelatnostima i nekretninama. Istodobno, smanjila se zaposlenost u manje produktivnim sektorima, poput poljoprivrede, ？umarstva i ribarstva. Nadalje, rezultati analize panel podataka potvr？uju zna？ajan utjecaj procijenjenih faktora na ？isti i strukturalni rast produktivnosti. Stoga, ukupna promjena produktivnosti na podru？ju Srednje i Isto？ne Europe mo？e imati pozitivan utjecaj na oba oblika rasta produktivnosti. I strukturalni i ？isti rast produktivnosti poti？u ulaganje u istra？ivanje i razvoj, uvoz roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i otvorenost trgovine. Nadalje, ovo istra？ivanje potvr？uje pozitivan utjecaj koje ima pove？anje ulaganja u istra？ivanje i razvoj poslovnih poduze？a i porast broja istra？iva？a na omjer radne snage na produktivnost sektora, iako postoje bitne razlike izme？u sektora. Ovo istra？ivanje mogu koristiti vladine agencije u izradi politika industrijskog razvoja