%0 Journal Article
%T Strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i isto£¿ne Europe
%A Dobrzanski
%A Pawel
%A Grabowski
%A Wojciech
%J -
%D 2019
%R 10.18045/zbefri.2019.2.427
%X Sa£¿etak Svrha ovog rada je analizirati strukturalne i produktivne promjene zemalja srednje i isto£¿ne Europe (CEE). Razdoblje istra£¿ivanja obuhva£¿a godine nakon pristupanja Europskoj uniji, od 2004. do 2018. godine. Ova studija £¿eli odgovoriti na sljede£¿e pitanje: Koji su u£¿inci rezultat integracije s Europskom unijom u podru£¿ju produktivnosti? Analiza pokriva dvije glavne kategorije rasta produktivnosti rada: £¿isti rast produktivnosti rada i strukturalni rast produktivnosti rada. Nadalje, ispituju se £¿imbenici koji mogu utjecati na £¿iste i strukturne promjene produktivnosti. Glavne metode istra£¿ivanja primijenjene u ovom radu su analiza pomaka udjela i metode panel podataka. Analiza pokazuje da su se u promatranom razdoblju sve zemlje sredi£¿nje i isto£¿ne Europe pobolj£¿ale i u smislu £¿iste i strukturalne produktivnosti. Me£¿utim, utjecaj £¿iste produktivnosti rada bio je znatno manji od utjecaja strukturalne produktivnosti rada; to zna£¿i da se glavna promjena na razini produktivnosti vi£¿e mo£¿e pripisati promjenama u zapo£¿ljavanju izme£¿u sektora, nego li modernizaciji tehnolo£¿kih procesa. Produktivnost se pove£¿ala u svim sektorima, ali najzna£¿ajniji rast dogodio se u uslu£¿nim sektorima, posebno u financijskim i osiguravaju£¿im djelatnostima i nekretninama. Istodobno, smanjila se zaposlenost u manje produktivnim sektorima, poput poljoprivrede, £¿umarstva i ribarstva. Nadalje, rezultati analize panel podataka potvr£¿uju zna£¿ajan utjecaj procijenjenih faktora na £¿isti i strukturalni rast produktivnosti. Stoga, ukupna promjena produktivnosti na podru£¿ju Srednje i Isto£¿ne Europe mo£¿e imati pozitivan utjecaj na oba oblika rasta produktivnosti. I strukturalni i £¿isti rast produktivnosti poti£¿u ulaganje u istra£¿ivanje i razvoj, uvoz roba informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) i otvorenost trgovine. Nadalje, ovo istra£¿ivanje potvr£¿uje pozitivan utjecaj koje ima pove£¿anje ulaganja u istra£¿ivanje i razvoj poslovnih poduze£¿a i porast broja istra£¿iva£¿a na omjer radne snage na produktivnost sektora, iako postoje bitne razlike izme£¿u sektora. Ovo istra£¿ivanje mogu koristiti vladine agencije u izradi politika industrijskog razvoja
%K strukturne promjene
%K produktivnost
%K analiza udjela pomaka
%K zemlje srednje i isto£¿ne Europe (CEEC)
%K analiza panel podataka
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=336310