ISTICANJE POVREDA KONVENCIJSKIH I USTAVNIH PRAVA U POSTUPCIMA PRED REDOVNIM SUDOVIMA

Sa？etak Prema stajali？tu Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) na？elo supsidijarnosti jedno je od temeljnih na？ela na kojima se temelji konvencijski nadzorni sustav. Konkretno to zna？i da je mehanizam za？tite ljudskih prava i temeljnih sloboda uspostavljen Konvencijom supsidijaran u odnosu prema nacionalnim sustavima za？tite ljudskih prava. U radu se isti？e protek vremena u kojem su sve strane u sudskim postupcima morale shvatiti i prihvatiti va？nost primjene Konvencije za za？titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ali i Ustava Republike Hrvatske u postupcima pred redovnim sudovima. Va？nost ova dva dokumenta konkretizira se kroz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava, koji su svojom ulogom interpretatora Konvencije, odnosno Ustava jasno definirali sadr？aje pojedinih ustavnih i konvencijskih prava, sloboda, jamstava i na？ela te stvorili putokaz za njihovu kvalitetniju za？titu. Prednosti isticanja povreda konvencijskih i ustavnih prava ve？ tijekom postupaka pred redovnim sudovima nesporna je, a u radu se isti？e i njihova obveznost, u situacijama kada stranke svojim zahtjevima te？e do？i pred sudove na tim instancama. Autorice, bave？i se karijerno ustavnim i konvencijskim pravom, prate razvoj prakse ovih sudova, posebno Ustavnog suda, pa tako i uvi？aju poo？travanje kriterija i jednog i drugog suda za meritorno odlu？ivanje u pojedina？nim predmetima. U radu se stavlja naglasak na odluke Ustavnog suda i ESLJP-a u kojima je do？lo do izra？aja na？elo supsidijarnosti. Poja？njava se va？nost ustavne tu？be i polo？aj ustavnog sudovanja u odnosu na redovne sudske postupke te se nagla？ava prijelaz Ustavnog suda na ustavnu argumentaciju umjesto redovnosudske, koja je prevladavala u ranijoj ustavnosudskoj praksi. U tom se kontekstu sagledava i uo？ava jo？ uvijek nedovoljno ？kori？tenje“ ustavnosudskih i konvencijskih argumenata i pogre？na argumentacija ustavne tu？be i zahtjeva Europskom sudu za ljudska prava redovnim ？albenim razlozima