Odre？ivanje kompetencija slu？benika u javnoj upravi - pregled Republike Hrvatske i odabranih zemalja EU

Sa？etak Zbog pove？ane svijesti o va？nosti ljudskih potencijala u javnoj upravi i njihovog kontinuiranog razvoja, ？esto se govori o potrebi ulaganja u njihovo stru？no osposobljavanje i usavr？avanje, a tako？er o razvoju upravne kulture koja ？e biti u stanju privu？i, usavr？iti i zadr？ati stru？njake. U javnu upravu modernih dr？ava uvode se razne inovacije kako bi se pobolj？ala produktivnost javne uprave i zadr？alo povjerenje, potaknula suradnja s dionicima i zainteresiralo korisnike/gra？ane za sudjelovanje u kreiranju javnih politika. Raznim motivacijskim modelima i cjelo？ivotnim u？enjem slu？benika i javnih du？nosnika (onih koji donose odluke) usmjerava se na razvoj karijere i profesionalizaciju slu？benika. U hrvatsku javnu upravu se namjerava uvesti kompetencijski model kao alat upravljanja ljudskim potencijalima, ？to bi omogu？ilo pra？enje promjena i napredovanja u profesionalnom i osobnom razvoju slu？benika. Postoje？i ljudski potencijali bi se mogli bolje rasporediti, prema strate？kim ciljevima te afinitetima slu？benika i njihovim kompetencijama, ？to bi omogu？ilo zadovoljstvo na poslu i upravljanje kvalitetom jer bi pru？ene usluge i postupanje slu？benika bilo standardizirano. U nastavku su uz stanje u hrvatskoj javnoj upravi, prikazani neki od modela upravljanja ljudskim potencijalima u javnoj upravi Belgije, Irske i Slova？ke, a te se zemlje mogu po raznim parametrima komparirati s Hrvatskom, na primjer, broju stanovnika, povr？ini, povijesnom razvoju