IZAZOVI INTERNETSKOG INFORMACIJSKOG PROSTORA: KAKO STANOVNICI REPUBLIKE HRVATSKE DO？IVLJAVAJU PROBLEM LA？NIH VIJESTI*

Sa？etak Goleme mogu？nosti internetske mre？e odnosno internetskog informacijskog prostora ve？ godinama motiviraju istra？iva？ku znati？elju kako znanstvenog tako i stru？nog usmjerenja. Me？utim, uz fascinantne mogu？nosti koje je pru？ila globalna digitalna transformacija, otvorena su brojna pitanja izazova koje nam ista transformacija name？e. Izazova internetskog informacijskog prostora je nedvojbeno puno, a korijen mnogim izazovima le？i ba？ u brzini kojom su podaci i informacije stvaraju, a ？to izravno rezultira ogromnim informacijskim preoptere？enjem. Kao ilustracija veli？ine tog prostora ？esto se uzima koli？ina podataka koja se generira u 60 sekundi internetskih interakcija: vi？e od 3,8 milijuna pretraga na tra？ilicama, vi？e od 188 milijuna poslanih poruka putem e-po？te, vi？e od milijuna prijava na Facebooku i 87 tisu？a objava na Twitteru, vi？e od 4,5 milijuna videozapisa pregledanih na YouTubeu samo su djeli？ onoga ？to se neprestano doga？a svake minute na internetu uz vidljivu tendenciju rasta. Jedan od najve？ih izazova dana？njeg internetskog informacijskog prostora je fenomen tzv. fake news odnosno la？nih vijesti u ？irem kontekstu internetskog dezinformiranja. Pojam se naj？e？？e definira kao namjerno izno？enje la？nih ili obmanjuju？ih tvrdnji s ciljem manipuliranja kognitivnim procesima publike. Ova tema je nedvojbeno uzburkala strasti i utjecala na istra？iva？ke napore kao i preispitivanje znanstvene odgovornosti u mnogim poljima i granama, ali i izazvala zabrinutost mnogih organizacija, javnih li？nosti i pojedinaca. U radu je kori？tena prilago？ena metodologija istra？ivanja Eurobarometar kojeg organizira Glavna uprava za komunikaciju za cjelinu Media monitoring, Media Analysis and Eurobarometer pri Europskoj komisiji. Eurobarometrovo istra？ivanje je provedeno u 28 zemalja ？lanice Europske Unije s ukupnim uzorkom od 26.576 ispitanika razli？itih dru？tvenih i demografskih obilje？ja, a pristup izvornim podacima omogu？en je kroz bazu Gesis. Iz izvorne baze podataka filtrirani su podaci te je tako formiran primarni uzorak istra？ivanja od ukupno 1005 ispitanika iz Republike Hrvatske. Glavni ciljevi istra？ivanja su testiranje razine povjerenja u vijesti i informacije prikupljene kroz razli？ite kanale, u？estalost izlo？enosti la？nim vijestima, percepciju zna？aja problema la？nih vijesti te odgovornosti pojedinih institucija i medija u suzbijanju problema