%0 Journal Article
%T IZAZOVI INTERNETSKOG INFORMACIJSKOG PROSTORA: KAKO STANOVNICI REPUBLIKE HRVATSKE DO£¿IVLJAVAJU PROBLEM LA£¿NIH VIJESTI*
%A Bilo£¿
%A Antun
%J -
%D 2020
%X Sa£¿etak Goleme mogu£¿nosti internetske mre£¿e odnosno internetskog informacijskog prostora ve£¿ godinama motiviraju istra£¿iva£¿ku znati£¿elju kako znanstvenog tako i stru£¿nog usmjerenja. Me£¿utim, uz fascinantne mogu£¿nosti koje je pru£¿ila globalna digitalna transformacija, otvorena su brojna pitanja izazova koje nam ista transformacija name£¿e. Izazova internetskog informacijskog prostora je nedvojbeno puno, a korijen mnogim izazovima le£¿i ba£¿ u brzini kojom su podaci i informacije stvaraju, a £¿to izravno rezultira ogromnim informacijskim preoptere£¿enjem. Kao ilustracija veli£¿ine tog prostora £¿esto se uzima koli£¿ina podataka koja se generira u 60 sekundi internetskih interakcija: vi£¿e od 3,8 milijuna pretraga na tra£¿ilicama, vi£¿e od 188 milijuna poslanih poruka putem e-po£¿te, vi£¿e od milijuna prijava na Facebooku i 87 tisu£¿a objava na Twitteru, vi£¿e od 4,5 milijuna videozapisa pregledanih na YouTubeu samo su djeli£¿ onoga £¿to se neprestano doga£¿a svake minute na internetu uz vidljivu tendenciju rasta. Jedan od najve£¿ih izazova dana£¿njeg internetskog informacijskog prostora je fenomen tzv. fake news odnosno la£¿nih vijesti u £¿irem kontekstu internetskog dezinformiranja. Pojam se naj£¿e£¿£¿e definira kao namjerno izno£¿enje la£¿nih ili obmanjuju£¿ih tvrdnji s ciljem manipuliranja kognitivnim procesima publike. Ova tema je nedvojbeno uzburkala strasti i utjecala na istra£¿iva£¿ke napore kao i preispitivanje znanstvene odgovornosti u mnogim poljima i granama, ali i izazvala zabrinutost mnogih organizacija, javnih li£¿nosti i pojedinaca. U radu je kori£¿tena prilago£¿ena metodologija istra£¿ivanja Eurobarometar kojeg organizira Glavna uprava za komunikaciju za cjelinu Media monitoring, Media Analysis and Eurobarometer pri Europskoj komisiji. Eurobarometrovo istra£¿ivanje je provedeno u 28 zemalja £¿lanice Europske Unije s ukupnim uzorkom od 26.576 ispitanika razli£¿itih dru£¿tvenih i demografskih obilje£¿ja, a pristup izvornim podacima omogu£¿en je kroz bazu Gesis. Iz izvorne baze podataka filtrirani su podaci te je tako formiran primarni uzorak istra£¿ivanja od ukupno 1005 ispitanika iz Republike Hrvatske. Glavni ciljevi istra£¿ivanja su testiranje razine povjerenja u vijesti i informacije prikupljene kroz razli£¿ite kanale, u£¿estalost izlo£¿enosti la£¿nim vijestima, percepciju zna£¿aja problema la£¿nih vijesti te odgovornosti pojedinih institucija i medija u suzbijanju problema
%K la£¿ne vijesti
%K fake news
%K internet
%K informacijski prostor
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=343250