Istra？ivanje ？aglja (Canis aureus) u Parku prirode Lonjsko polje akusti？nom metodom i metodom fotozamki

Sa？etak Naglo ？irenje podru？ja obitavanja ？aglja, ali i pove？anje gusto？e populacije, govori o visokom stupnju prilagodljivosti te vrste razli？itim stani？nim uvjetima. Prije 15-tak godina, pojava ？aglja na podru？ju Parka prirode (PP) Lonjsko polje bila je sporadi？na, dok danas na tom podru？ju nedvojbeno egzistiraju teritorijalni ？opori. U razdoblju od 2012. do 2015. godine provedeno je istra？ivanje s ciljem utvr？ivanja broja i minimalne prosje？ne teritorijalne gusto？e ？opora ？agljeva na podru？ju PP Lonjsko polje primjenom akusti？ne metode i metode fotozamki. Akusti？nom metodom je procijenjeno da je na podru？ju PP Lonjsko polje u istra？ivanom razdoblju obitavalo 14 teritorijalnih ？opora ？agljeva, podru？je odaziva ？agljeva bilo je od 186,30 do 214,50 km2 te se minimalna procijenjena gusto？a ？opora ？agljeva kretala u rasponu od 0,65 do 0,75 na 10 km2. U usporedbi s drugim istra？ivanim podru？jima u Hrvatskoj teritorijalna gusto？a ？opora ？agljeva procijenjena akusti？nom metodom na podru？ju PP Lonjsko polje je ne？to manja, a jedan od mogu？ih razloga je ？injenica da su odre？eni dijelovi PP Lonjsko polje u nekim razdobljima nedostupni ？agljevima zbog poplava, ？to bi moglo imati utjecaj na njihovo kori？tenje prostora. U razdoblju od 2012. do 2015. godine metodom fotozamki je prikupljeno 437 (8,8 %) fotografija/video isje？aka na kojim su zabilje？eni ？agljevi. Nakon uklanjanja triplikata preostalo je 336 doga？aja ？aglja odnosno fotografija/video isje？aka na kojima je ukupno zabilje？eno 359 jedinki ？aglja, bez mogu？nosti determinacije na razini jedinke. Od ukupnog broja doga？aja, jedna jedinka je zabilje？ena u 94,64 % doga？aja, a u 0,30 % doga？aja zabilje？en je najve？i broj jedinki, odnosno 5 jedinki na istoj fotografiji/video isje？ku. Uporabom metode fotozamki je utvr？eno da je najve？i stupanj aktivnosti ？agljeva no？u (73,51 % od ukupnog broja doga？aja) i u sumrak (19,64 %), ali su zabilje？ene i dnevne aktivnosti (6,85 %). Najve？i broj doga？aja, zabilje？en je izme？u 3 i 5 sati. Tijekom dana, u ？etiri godine primjene metode fotozamki, nikada nije snimljena fotografija ？aglja izme？u 14 i 16 sati te 17 i 18 sati. ？agalj iskori？tava resurse koje mu omogu？avaju ljudske aktivnosti i naseljena podru？ja. Me？utim, ako na podru？ju obitavanja ？aglja prevladavaju mozaici poljoprivrednih povr？ina, gdje plijena ima u izobilju, ali je ograni？ena mogu？nost dnevnog zaklona, ？agljevi se prete？ito kre？u no？u, ？to smanjuje rizik od susreta s ljudima