%0 Journal Article
%T Istra£¿ivanje £¿aglja (<i>Canis aureus</i>) u Parku prirode Lonjsko polje akusti£¿nom metodom i metodom fotozamki
%A Augustinovi£¿
%A Marko
%A Gu£¿vica
%A Goran
%A Petkovi£¿
%A Monika
%A £¿ver
%A Lidija
%J -
%D 2020
%R 10.31298/sl.144.3-4.2
%X Sa£¿etak Naglo £¿irenje podru£¿ja obitavanja £¿aglja, ali i pove£¿anje gusto£¿e populacije, govori o visokom stupnju prilagodljivosti te vrste razli£¿itim stani£¿nim uvjetima. Prije 15-tak godina, pojava £¿aglja na podru£¿ju Parka prirode (PP) Lonjsko polje bila je sporadi£¿na, dok danas na tom podru£¿ju nedvojbeno egzistiraju teritorijalni £¿opori. U razdoblju od 2012. do 2015. godine provedeno je istra£¿ivanje s ciljem utvr£¿ivanja broja i minimalne prosje£¿ne teritorijalne gusto£¿e £¿opora £¿agljeva na podru£¿ju PP Lonjsko polje primjenom akusti£¿ne metode i metode fotozamki. Akusti£¿nom metodom je procijenjeno da je na podru£¿ju PP Lonjsko polje u istra£¿ivanom razdoblju obitavalo 14 teritorijalnih £¿opora £¿agljeva, podru£¿je odaziva £¿agljeva bilo je od 186,30 do 214,50 km2 te se minimalna procijenjena gusto£¿a £¿opora £¿agljeva kretala u rasponu od 0,65 do 0,75 na 10 km2. U usporedbi s drugim istra£¿ivanim podru£¿jima u Hrvatskoj teritorijalna gusto£¿a £¿opora £¿agljeva procijenjena akusti£¿nom metodom na podru£¿ju PP Lonjsko polje je ne£¿to manja, a jedan od mogu£¿ih razloga je £¿injenica da su odre£¿eni dijelovi PP Lonjsko polje u nekim razdobljima nedostupni £¿agljevima zbog poplava, £¿to bi moglo imati utjecaj na njihovo kori£¿tenje prostora. U razdoblju od 2012. do 2015. godine metodom fotozamki je prikupljeno 437 (8,8 %) fotografija/video isje£¿aka na kojim su zabilje£¿eni £¿agljevi. Nakon uklanjanja triplikata preostalo je 336 doga£¿aja £¿aglja odnosno fotografija/video isje£¿aka na kojima je ukupno zabilje£¿eno 359 jedinki £¿aglja, bez mogu£¿nosti determinacije na razini jedinke. Od ukupnog broja doga£¿aja, jedna jedinka je zabilje£¿ena u 94,64 % doga£¿aja, a u 0,30 % doga£¿aja zabilje£¿en je najve£¿i broj jedinki, odnosno 5 jedinki na istoj fotografiji/video isje£¿ku. Uporabom metode fotozamki je utvr£¿eno da je najve£¿i stupanj aktivnosti £¿agljeva no£¿u (73,51 % od ukupnog broja doga£¿aja) i u sumrak (19,64 %), ali su zabilje£¿ene i dnevne aktivnosti (6,85 %). Najve£¿i broj doga£¿aja, zabilje£¿en je izme£¿u 3 i 5 sati. Tijekom dana, u £¿etiri godine primjene metode fotozamki, nikada nije snimljena fotografija £¿aglja izme£¿u 14 i 16 sati te 17 i 18 sati. £¿agalj iskori£¿tava resurse koje mu omogu£¿avaju ljudske aktivnosti i naseljena podru£¿ja. Me£¿utim, ako na podru£¿ju obitavanja £¿aglja prevladavaju mozaici poljoprivrednih povr£¿ina, gdje plijena ima u izobilju, ali je ograni£¿ena mogu£¿nost dnevnog zaklona, £¿agljevi se prete£¿ito kre£¿u no£¿u, £¿to smanjuje rizik od susreta s ljudima
%K £¿agalj
%K <i>Canis aureus</i>
%K brojnost i gusto£¿a £¿opora
%K fotozamke
%K akusti£¿na metoda
%K PP Lonjsko polje
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345107