Izvje？tavanje o krizi i krizno komuniciranje Agrokora u 2017. godini putem internetskih platformi Ve？ernji.hr i Agrokor.hr

Sa？etak Krizu organizacije ozna？ava situacija u kojoj se naru？avaju redovite procedure funkcioniranja, a svaki izlazak iz uobi？ajenog toka djelovanja mo？e dovesti i do poja？anog interesa medija. Kriza za neke organizacije zapravo po？inje u onom trenutku kada je mediji proglase. Slu？aj krize koncerna Agrokor u 2017. godini izazvao je veliku pozornost medija. Ovim se radom stoga prou？avao slu？aj kroz medijsko izvje？tavanje o Agrokoru na internetskom portalu Ve？ernji.hr, u vrijeme kada se koncern suo？avao s krizom izazvanom fi nancijskim problemima. Na taj su se na？in utvrdila obilje？ja i odrednice medijskog izvje？tavanja o Agrokoru i krizi na internetskom portalu Ve？ernji.hr. S druge strane, analiza je obuhvatila slu？bena internetska priop？enja Agrokora na mre？noj stranici Agrokor.hr kako bi se utvrdilo kako je koncern kroz slu？bene online kanale odgovorio na krizu. Rezultati izvje？tavanja o slu？aju Agrokor i njegovom kriznom komuniciranju daju uvid u obilje？ja medijskog izvje？tavanja u slu？aju krize ovakvih razmjera i kriznom komuniciranju putem internetskih priop？enja. Istra？ivanje je pokazalo da se u medijskom portretiranju krize zna？ajan naglasak stavlja na prvog ？ovjeka organizacije. Tako se na internetskom portalu Ve？ernji.hr u promatranom razdoblju u gotovo svakoj drugoj objavi spominjao osniva？ Agrokora Ivica Todori？. Tako？er, vi？e od tre？ine objava sadr？avalo je brojke u kontekstu krize, poput visine duga koncerna. ？to se ti？e samog Agrokora, rezultati istra？ivanja pokazali su kako se organizacija u prvoj fazi suo？avanja s krizom nije postavila aktivno. Slu？bena internetska priop？enja na mre？noj stranici Agrokor.hr, koja bi se ticala krize, izostala su, a poruke koje su putem portala Ve？ernji.hr mogle do？i do javnosti od strane koncerna sadr？avale su elemente poricanja postojanja problema. Kako je kriza postajala sve slo？enija, Agrokor je bio prisiljen na promjenu komunikacije. Stoga se u drugoj fazi koristio konkretnim strate？kim elementima kriznog komuniciranja kao ？to su sazivanje konferencije za medije, vidljivost prvog ？ovjeka organizacije, komunikacijska ujedna？enost te preimenovanje