Kriti？ka analiza Prijedloga pete novele Kaznenog zakona

Sa？etak U radu se, polaze？i od stajali？ta pravne teorije, sudske prakse i statisti？kih podataka, daje kriti？ka analiza prijedloga pete novele Kaznenog zakona, s posebnim osvrtom na poo？trenje zakonske kaznene politike za kaznena djela s elementima nasilja. U uvodnom dijelu isti？e se da bi nedoumice i nesuglasja u praksi prvenstveno trebalo rje？avati ispravnim tuma？enjem zakona, a zatim se u zasebnim poglavljima prikazuju najva？nija podru？ja predlo？ene novele. Stajali？te autora jest da je predlagatelj Zakona posegnuo za poo？travanjem kazni za odre？ena kaznena djela protiv ？ivota i tijela zbog iznimno blage kaznene politike sudova. Zakonodavna intervencija u kaznena djela protiv osobne slobode obuhva？a kaznena djela prijetnje i nametljivog pona？anja, kojima se dodaju nove kvalifikatorne okolnosti, a progon ？e se ubudu？e poduzimati po slu？benoj du？nosti. Iako ni teorija ni praksa nisu dovodili u pitanje kazneno djelo te？kog sramo？enja, zakonodavac se neopravdano, neo？ekivano i nenajavljeno odlu？io za njegovo brisanje, daju？i za to neprihvatljivo i neto？no obrazlo？enje – naime, suprotno navodima predlagatelja, za？tita ？asti i ugleda od neistinitih ？injeni？nih tvrdnji mogu？a je u？inkovito i potpuno samo uz gra？anskopravnu i kaznenopravnu za？titu, a navedeno kazneno djelo sadr？ano je u zakonodavstvima dr？ava koje su bile uzor pri izradi Kaznenog zakona. Brisanjem kaznenog djela spolnog odno？aja bez pristanka i njegovim uklapanjem u kazneno djelo silovanja ne？e se rije？iti problem pogre？nih kvalifikacija uo？en u praksi niti ？e do？i do stro？eg ka？njavanja jer je za temeljni oblik silovanja i dalje mogu？e izre？i uvjetnu osudu. Kao novo obilje？je kaznenog djela nasilja u obitelji uvodi se dugotrajna patnja, a nedoumice u praksi, glede procesuiranja djela kada je ？rtva zadobila tjelesnu ozljedu, otklanjaju se usporednom novelom Zakona o za？titi od nasilja u obitelji, uslijed koje ？e svaka tjelesna ozljeda biti kvalificirana kao kazneno djelo. Novelom se propisuje novo kazneno djelo prisila prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili javnom slu？beniku, ali se tim djelom navedene osobe ？tite samo kada ih se sprje？ava u obavljanju njihove radnje. U praksi se kao problem mo？e pojaviti nepostojanje zakonske definicije javnog interesa i javnog slu？benika. Uz isticanje i drugih predlo？enih zakonskih promjena (inkriminiranje samostalne mjere opreza odre？ene sudskom odlukom, pro？irenje statusa slu？bene osobe na radnike u odgoju i obrazovanju i socijalne radnike i drugo), autori u zaklju？ku isti？u da do postro？enja sudske kaznene politike ne？e do？i samo uslijed