Zapo？ljavanje u javnoj upravi u Hrvatskoj i Slavoniji (1868. – 1918.) s obzirom na dr？avljanstvo i hrvatsko – slavonsku pripadnost

Sa？etak Predmet rada je zapo？ljavanje u javnoj upravi u Hrvatskoj i Slavoniji s obzirom na kriterije ugarsko-hrvatskog dr？avljanstva i hrvatsko-slavonske pripadnosti u nagodbenom razdoblju. Problematizira se teza hrvatskih javnopravnih teoreti？ara na prijelazu iz 19. u 20. stolje？e o tome da je hrvatsko-slavonska pripadnost bila temeljni kriterij za zapo？ljavanje u javnoj upravi. U radu se dokazuje da u nizu upravnih podru？ja hrvatsko-slavonska pripadnost nije uspostavljena kao temeljni kriterij za zapo？ljavanje, nego su temeljni kriteriji bili ugarsko-hrvatsko dr？avljanstvo te znanje hrvatskog jezika. Stoga je osnovni zaklju？ak rada da je poznavanje hrvatskog jezika, a ne hrvatsko-slavonska pripadnost, bila brana ve？em zapo？ljavanju ma？arskih ？inovnika i slu？benika u Hrvatskoj i Slavoniji. Iznimka od toga bilo je zapo？ljavanje na dr？avnim ？eljeznicama na kojima je upotreba ma？arskog jezika bila izra？ena te je to bilo razlog zapo？ljavanja ve？eg broja ugarskih pripadnika u Hrvatskoj i Slavoniji