Kobilje mlijeko: sastav i frakcije proteina u usporedbi s drugim vrstama mlijeka

Sa？etak Upotreba kobiljeg mlijeka kao funkcionalne hrane, s ciljem pobolj？anja kvalitete ？ivota, osobito djeci netolerantnoj na kravlje mlijeko s utvr？enim neurodermatitisima, alergijama te sli？nim poreme？ajima, tema je mnogih rasprava posljednjih godina. No, nedovoljno je znanstvenih studija koje bi predlagale upotrebu kobiljeg mlijeka baziranu na znanstvenim ？injenicama. Ciljevi ovoga rada bili su utvr？ivanje sli？nosti izme？u kobiljeg mlijeka i mlijeka pre？iva？a (goveda, ovce i koze) te humanog mlijeka, obzirom na kemijski sastav mlijeka te proteinske frakcije odnosno proteine sirutke, kazeine te veli？inu micela. Utvr？ene razlike analizirane su s aspekta upotrebe kobiljeg mlijeka u prehrani ljudi te komparirane s kravljim mlijekom. Obzirom na sastav, kobilje mlijeko sli？no je humanom glede sadr？aja sirovih proteina, minerala i laktoze, no sadr？i zna？ajno manji udio mlije？ne masti. Obzirom na glavne proteinske frakcije, kobilje je mlijeko sli？no humanom uz izuzetak kazeinaskog N, ？iji je sadr？aj u humanom dvostruko ni？i, dok su u mlijeku pre？iva？a utvr？ene znatno ve？e razlike. Sadr？aj ukupnih proteina sirutke i neproteinskog du？ika (NPN) sli？an onome u humanom i kobiljem utvr？en je i u kozjem mlijeku. Sadr？aj kazeina u mlijeku najni？i je u humanom mlijeku, tri puta je vi？i u kobiljem, ？est do sedam puta vi？i u kozjem i kravljem, te vi？e od deset puta u mlijeku ovaca. Obzirom na mnoge uspore？ene komponente i frakcije, kobilje je mlijeko sli？nije humanom u odnosu na mlijeko pre？iva？a. Detaljna usporedba proteinskih frakcija ukazuje na vrlo veliku razliku izme？u mlijeka razli？itih vrsta doma？ih ？ivotinja. Prije znanstveno utemeljene preporuke upotrebe kobiljeg mlijeka kao funkcionalne hrane u prehrani ljudi potrebne su dodatne znanstvene studije te klini？ka istra？ivanja