Odnos odgojitelja prema samovrednovanju dje？jih vrti？a

Sa？etak Sustavno samovrednovanje ustanova ranog i pred？kolskog odgoja u Hrvatskoj zapo？elo je 2012. godine i od tada se kontinuirano provodi u obliku jednogodi？njih ciklusa prikupljanja podataka o funkcioniranju ustanove, analize situacije i definiranja jednogodi？njih razvojnih planova (Muraja, 2012). Samovrednovanje je proces kojim se sustavno prati, analizira i procjenjuje uspje？nost sveukupnog rada odgojno-obrazovne ustanove kako bi se trajno unaprijedila kvaliteta njezina rada i stvorilo poticajno radno ozra？je (Vrankovi？ i Reber？ak, 2008). Dosada？nja istra？ivanja iz podru？ja samovrednovanja u Republici Hrvatskoj uglavnom se odnose na samovrednovanje ？kola (Bezinovi？, 2010., Reber？ak, 2009.), a u ovome radu fokus je na procesu samovrednovanja ustanova ranog i pred？kolskog odgoja i obrazovanja. Na uzorku od 170 odgajatelja zaposlenih u dje？jim vrti？ima u RH ispitana su mi？ljenja o procesu samovrednovanja dje？jih vrti？a. Cilj rada bio je analizirati postoje li razlike u odnosu odgojitelja na aktivno sudjelovanje u tom procesu s obzirom na vrstu zavr？ene edukacije iz podru？ja samovrednovanja. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine. U prvoj su skupini bili odgojitelji koji nisu pro？li nikakvu edukaciju, u drugoj odgajatelji koji su zavr？ili kolegij o samovrednovanju na diplomskom studiju, a u tre？oj odgojitelji koji su sudjelovali u kra？em stru？nom usavr？avanju. Dodatni je cilj bio utvrditi mo？e li se, i u kojoj mjeri, na osnovi odnosa odgojitelja prema samovrednovanju i duljini radnog sta？a predvidjeti njihova spremnost na aktivno uklju？ivanje u proces samovrednovanja vrti？a. Rezultati pokazuju da se odgojitelji koji su tijekom diplomskog studija poha？ali kolegij o samovrednovanju smatraju bolje osposobljenima od onih koji su zavr？ili neki oblik kratkotrajnog stru？nog usavr？avanja ili nisu ni na koji na？in bili usavr？avani. Oni iskazuju i najve？u spremnost za aktivno sudjelovanje u Timu za kvalitetu koji je odgovoran za provedbu samovrednovanja u njihovim vrti？ima. Pri predvi？anju motiviranosti za aktivno sudjelovanje u procesu samovrednovanja pred？kolske ustanove najzna？ajnijim prediktorima pokazali su se stavovi i znanje, odnosno odgojitelji koji su imali pozitivniji stav i ve？e znanje ujedno su i spremniji sudjelovati u timovima za kvalitetu