Obalni toponimi otoka ？olte

Sa？etak Sa？etak Autorice su u radu prikupile i etimolo？ki obradile obalne toponime srednjodalmatinskog otoka ？olte ？to je rezultat terenskog ispitivanja lokalnog stanovni？tva intervjuiranjem i prou？avanja starih pomorskih peljara kao i katastarskih podataka. Pored metode usporedbe, rezultati su obra？eni deskriptivnom metodom i analizirani. Detaljnim obilaskom terena sakupljen je dvjesto devedeset i jedan toponim, me？u kojima su najbrojnija imena uvala. Rad obuhva？a i toponime koji do sada nisu bili obra？eni u jadranskoj toponomastici (kao ？to su npr. S？skinja < lat. saxum – kamen, Grm？j < lat. grumum – gomila, R？dula < ven. rotola – vrsta je？inca, Pol？brnjak < hrv. rebro, ？pir？n < ven. sperone – kljun broda, Jorj？ < hrv. orah, Obin？？ < hrv. bjelu？ina (inula verbasifolia), P？d Mastr？nke < hrv. mastrinka – stablo divlje masline; Pr？jci < dalm. plagia – obala < gr？. plágios – kos, postrani, Z？ Zmaj？nac < hrv. zmajur (blavor) < prasl. *zmьjь, ？or？？ne < tal. Giorgio, G？rnje i D？nje V？ne < stcsl. vinъnъ). Za neka od imena spomenuta u dosada？njoj literaturi ponu？eno je novo etimolo？ko rje？enje (npr. Balk？n < lat. balco – hrpa; ？ip？va < lat. siphonata, P？legrin < lat. St. Pelegrinus.) Toponimi su prema podrijetlu podijeljeni na one romanske, gdje podrazumijevamo predslavenske i dalmatoromanske (kao ？to su npr. Ka？j？n, Kom？n, Pi？k？ra, Stom？rska), mleta？ke i talijanske toponime (kao ？to su npr. Ka？？la/e, Lant？rna, ？？？ula, ？pir？n) te slavenske koje su nastali u doba dolaska prvih Hrvata na otok kao i one kasnije koje su rezultat migracija novoga stanovni？tva (kao ？to su npr. Dragobr？？a, K？lebova St？na, Prip？li？？e, Za？？？tak). Obra？eni su i vi？e？lani toponimi kombiniranoga podrijetla (kao ？to su npr. Gl？va S？skinje, K？zjak G？rma, ？ir？ka P？nta, Tov？rja ？k？na). U semanti？koj klasifikaciji, toponimi su podijeljeni u 9 skupina i to na imena nastala od zemljopisnim pojmova (kao npr. G？ka, J？ma, M？la L？da, Sp？le), prema izgledu i kao metafore (kao ？to su npr. B？skup R？t, G？rnja G？lica, L？vka, Mot？ka), s obzirom na osobitosti tla (kao ？to su npr. Gnjil？na, K？mik, M？la Stinj？va, Sav？ra), s obzirom na obilje？ja (kao ？to su npr. Crv？ni R？d, Gr？？avi Rat？c, Hr？pavica, P？d z？ Pl？？u), po nazivima biljaka (kao ？to su npr. Gr？bova G？rma, Korom？？ina M？la i V？la, M？slinica, V？la Tr？vna), po nazivima ？ivotinja (kao ？to su npr. K？lebova St？na, M？la Golub？nja G？rma, P？nta Gov？dica, Vránjac), prema ljudskoj djelatnosti (kao ？to su npr. B？nje, Cet？nska Pas？ka, N？ K？bel, Pi？k？ra), povijesno uvjetovana imena (kao ？to su npr. Fabr？ca, Krājév G？j, Stra？？nska, Tat？nja M？la i V？la) te imena