%0 Journal Article
%T Obalni toponimi otoka ˋolte
%A Loziˋ Knezoviˋ
%A Katarina
%A Marasoviˋ Alujeviˋ
%A Marina
%J -
%D 2011
%X Saˋetak Saˋetak Autorice su u radu prikupile i etimoloˋki obradile obalne toponime srednjodalmatinskog otoka ˋolte ˋto je rezultat terenskog ispitivanja lokalnog stanovniˋtva intervjuiranjem i prouˋavanja starih pomorskih peljara kao i katastarskih podataka. Pored metode usporedbe, rezultati su obraˋeni deskriptivnom metodom i analizirani. Detaljnim obilaskom terena sakupljen je dvjesto devedeset i jedan toponim, meˋu kojima su najbrojnija imena uvala. Rad obuhvaˋa i toponime koji do sada nisu bili obraˋeni u jadranskoj toponomastici (kao ˋto su npr. Sˋskinja < lat. saxum 每 kamen, Grmˋj < lat. grumum 每 gomila, Rˋdula < ven. rotola 每 vrsta jeˋinca, Polˋbrnjak < hrv. rebro, ˋpirˋn < ven. sperone 每 kljun broda, Jorjˋ < hrv. orah, Obinˋˋ < hrv. bjeluˋina (inula verbasifolia), Pˋd Mastrˋnke < hrv. mastrinka 每 stablo divlje masline; Prˋjci < dalm. plagia 每 obala < grˋ. pl芍gios 每 kos, postrani, Zˋ Zmajˋnac < hrv. zmajur (blavor) < prasl. *zm抆j抆, ˋorˋˋne < tal. Giorgio, Gˋrnje i Dˋnje Vˋne < stcsl. vin抓n抓). Za neka od imena spomenuta u dosadaˋnjoj literaturi ponuˋeno je novo etimoloˋko rjeˋenje (npr. Balkˋn < lat. balco 每 hrpa; ˋipˋva < lat. siphonata, Pˋlegrin < lat. St. Pelegrinus.) Toponimi su prema podrijetlu podijeljeni na one romanske, gdje podrazumijevamo predslavenske i dalmatoromanske (kao ˋto su npr. Kaˋjˋn, Komˋn, Piˋkˋra, Stomˋrska), mletaˋke i talijanske toponime (kao ˋto su npr. Kaˋˋla/e, Lantˋrna, ˋˋˋula, ˋpirˋn) te slavenske koje su nastali u doba dolaska prvih Hrvata na otok kao i one kasnije koje su rezultat migracija novoga stanovniˋtva (kao ˋto su npr. Dragobrˋˋa, Kˋlebova Stˋna, Pripˋliˋˋe, Zaˋˋˋtak). Obraˋeni su i viˋeˋlani toponimi kombiniranoga podrijetla (kao ˋto su npr. Glˋva Sˋskinje, Kˋzjak Gˋrma, ˋirˋka Pˋnta, Tovˋrja ˋkˋna). U semantiˋkoj klasifikaciji, toponimi su podijeljeni u 9 skupina i to na imena nastala od zemljopisnim pojmova (kao npr. Gˋka, Jˋma, Mˋla Lˋda, Spˋle), prema izgledu i kao metafore (kao ˋto su npr. Bˋskup Rˋt, Gˋrnja Gˋlica, Lˋvka, Motˋka), s obzirom na osobitosti tla (kao ˋto su npr. Gnjilˋna, Kˋmik, Mˋla Stinjˋva, Savˋra), s obzirom na obiljeˋja (kao ˋto su npr. Crvˋni Rˋd, Grˋˋavi Ratˋc, Hrˋpavica, Pˋd zˋ Plˋˋu), po nazivima biljaka (kao ˋto su npr. Grˋbova Gˋrma, Koromˋˋina Mˋla i Vˋla, Mˋslinica, Vˋla Trˋvna), po nazivima ˋivotinja (kao ˋto su npr. Kˋlebova Stˋna, Mˋla Golubˋnja Gˋrma, Pˋnta Govˋdica, Vr芍njac), prema ljudskoj djelatnosti (kao ˋto su npr. Bˋnje, Cetˋnska Pasˋka, Nˋ Kˋbel, Piˋkˋra), povijesno uvjetovana imena (kao ˋto su npr. Fabrˋca, Kr芋j谷v Gˋj, Straˋˋnska, Tatˋnja Mˋla i Vˋla) te imena
%K onomastika
%K obalni toponimi
%K otok ˋolta
%K etimologija
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=128543