TRADICIONALNA UPOTREBA SAMONIKLOG I KULTIVIRANOG BILJA NA PODRU？JU GRADA VARA？DINA (HRVATSKA)

Sa？etak Zbog depopulacije ruralnog stanovni？tva i promjena na？ina ？ivota kao i nedovoljne dokumentacije, postoji velika opasnost gubitka ？narodnog“ znanja o kori？tenju samoniklih i kultiviranih svojti koje u Hrvatskoj do desetak godina unazad nisu bile dokumentirane etnobotani？kim metodama, nego su se narodna znanja uglavnom prenosila s generacije na generaciju usmenom predajom. U ovom radu prikazani su rezultati istra？ivanja tradicionalnog kori？tenja samoniklog i kultiviranog bilja na podru？ju grada Vara？dina. Ovo etnobotani？ko istra？ivanje provedeno je intervjuiranjem tijekom 2016. godine i predstavlja prvu pismenu dokumentaciju tradicionalnog kori？tenja bilja na ovom podru？ju. Ukupno je zabilje？eno 125 biljnih svojti (69 kultiviranih i 56 samoniklih biljaka), u prosjeku 26 vrsta po jednom intervjuu, koje se koriste kao; hrana za ljude i ？ivotinje, u medicinske svrhe, te za ostale gospodarske namjene. Zabilje？eno je 43 porodice, od kojih su najzastupljenije: Rosaceae (20,63%) i Asteraceae (6,35%). Naj？e？？e spominjane kultivirane vrste su; Prunus domestica, Vitis vinifera subsp. vinifera, Chamomilla recutita, Sambucus nigra i Tilia platyphyllos. Kao hrana za ljude i ？ivotinje naj？e？？e se spominju Zea mays, Cucurbita maxima, Hordeum vulgare, Triticum aestivum, Fagopyrum esculentum i Urtica dioica. Karakteristika lokalne gastronomije je priprema heljdine ka？e koju lokalno stanovni？tvo zove ？hajdina“, a zanimljiva je ？nova moda“ kori？tenje Allium ursinuma kao dodatka salatama i namazima te pohanje cvatova Robinia pseudoacacia. Vjerujemo da ？e ovaj rad doprinijeti edukaciji pu？anstva i reintrodukciji zaboravljenih upotreba samoniklog i kultiviranog bilja u ljudsku prehranu i prehranu ？ivotinja, kao i prevenciji o？uvanja zdravlja ljudi i ？ivotinja. Prikupljene biljne svojte su herbarizirane, digitalizirane i pohranjene u herbarij Agronomskog fakulteta, dostupno on-line (http://herbarium.agr.hr/)