Neki prediktori konstruktivisti？ke nastave u osnovnom obrazovanju

Sa？etak Cilj istra？ivanja bio je ispitati u kojoj se mjeri pojedina sociodemografska obilje？ja u？enika i u？itelja, zajedno s ra？unalnom samodjelotvorno？？u, stavovima prema novim medijima i u？estalo？？u kori？tenja novih medija u nastavi mogu smatrati prediktorima konstruktivisti？ke nastave. Istra？ivanje je provedeno na uzorku skupina (N = 1528) u？enika osmih razreda (N = 1026) i u？itelja razredne i predmetne nastave (N = 502) u osnovnoj ？koli. Podatci su prikupljeni preuzetim instrumentima Skale ra？unalne samodjelotvornosti, Skale stavova o novim medijima, Skale konstruktivisti？ke nastave i konstruiranom Skalom u？estalosti kori？tenja novih medija u nastavi. Rezultati ukazuju na to da su kod u？enika sociodemografski podatci, vi？a razina ra？unalne samodjelotvornosti, pozitivniji stavovi prema novim medijima i u？estalije kori？tenje, kao zasebni ？imbenici, zna？ajni prediktori konstruktivisti？kog u？enja. Kod u？itelja su zna？ajni stavovi i ra？unalna samodjelotvornost, ali ne i sociodemografska obilje？ja te kori？tenje novih medija. Cjelokupna zavr？na serija, i kod u？itelja i kod u？enika, zna？ajan je prediktor konstruktivisti？kog u？enja, s tim da su pojedine zasebne dimenzije prediktorskih ？imbenika zna？ajnije od drugih. Ve？u varijancu konstruktivisti？ke nastave, i kod u？enika i kod u？itelja, obja？njavaju stavovi o novim medijima i ra？unalna samodjelotvornost nego sama upotreba novih medija u nastavi, ？to potvr？uje neke prija？nje teorijske pretpostavke. Iako su dobivene zna？ajne korelacije, rezultati ukazuju na povremeno organiziranje konstruktivisti？ke nastave. Za razliku od u？itelja u？enici smatraju nove medije zna？ajnim za konstruktivisti？ko u？enje, ？ime se potvr？uju kao pripadnici net-generacije. U radu su obja？njeni mogu？i razlozi i implikacije takvih rezultata