Hiperspektralni senzori i primjena u ？umarstvu

Sa？etak Od samoga po？etka razvoja daljinskih istra？ivanja ljudi su poku？avali stvoriti alat za prou？avanje Zemljine povr？ine i dinami？nih pojava na njoj. Napretkom tehnologije najprije za vojne, a potom i za istra？iva？ke potrebe, razvijeni su senzori za prikupljanje podataka snimanjem elektromagnetskoga spektra (multispektralni i hiperspektralni). U trenutku kada su postali dostupni za uporabu u civilnoj zajednici, postale su o？igledne potencijalne koristi uporabe hiperspektralnih podataka. Razvoj hiperspektralnih senzora slijedio je razvoj ra？unalne tehnologije i napredak softvera za obradu velikoga broja prikupljenih podatka. Danas se hiperspektralni senzori sve vi？e upotrebljavaju za razne namjene: prou？avanje ekosustava, atmosfere, klime, hidrologije, iskori？tavanja minerala, na？ina kori？tenja zemlji？ta, zemlji？noga pokrova i vegetacije. Zahvaljuju？i velikomu broju raznovrsnih informacija koje pru？aju, hiperspektralni senzori imaju veliku mogu？nost primjene u nadzoru i upravljanja okoli？em te poma？u unapre？enju upravljanja i dono？enju boljih odluka pri ranom definiranju problema. Prva primjena hiperspektralnih senzora u ？umarstvu u Hrvatskoj vezana je uz program Europske zajednice iz 2005. godine, kada su provedena prva snimanja linijskim hiperspektralnim senzorom. U sklopu provedenih snimanja izdvojene su prve spektralne krivulje obi？ne jele i bijele imele, na osnovi kojih je prvi put izdvojena vrsta unutar vrste, odnosno pomo？u hiperspektralnih snimaka razlu？eni su grmovi poluparazitske vrste unutar kro？anja doma？ina te su definirane procedure za snimanja na velikim povr？inama