%0 Journal Article
%T Hiperspektralni senzori i primjena u £¿umarstvu
%A An£¿i£¿
%A Mario
%A Cindri£¿
%A Fran Bono
%A Koli£¿
%A Jelena
%A Pernar
%A Renata
%A Seletkovi£¿
%A Ante
%J -
%D 2019
%R 10.5552/nms.2019.7
%X Sa£¿etak Od samoga po£¿etka razvoja daljinskih istra£¿ivanja ljudi su poku£¿avali stvoriti alat za prou£¿avanje Zemljine povr£¿ine i dinami£¿nih pojava na njoj. Napretkom tehnologije najprije za vojne, a potom i za istra£¿iva£¿ke potrebe, razvijeni su senzori za prikupljanje podataka snimanjem elektromagnetskoga spektra (multispektralni i hiperspektralni). U trenutku kada su postali dostupni za uporabu u civilnoj zajednici, postale su o£¿igledne potencijalne koristi uporabe hiperspektralnih podataka. Razvoj hiperspektralnih senzora slijedio je razvoj ra£¿unalne tehnologije i napredak softvera za obradu velikoga broja prikupljenih podatka. Danas se hiperspektralni senzori sve vi£¿e upotrebljavaju za razne namjene: prou£¿avanje ekosustava, atmosfere, klime, hidrologije, iskori£¿tavanja minerala, na£¿ina kori£¿tenja zemlji£¿ta, zemlji£¿noga pokrova i vegetacije. Zahvaljuju£¿i velikomu broju raznovrsnih informacija koje pru£¿aju, hiperspektralni senzori imaju veliku mogu£¿nost primjene u nadzoru i upravljanja okoli£¿em te poma£¿u unapre£¿enju upravljanja i dono£¿enju boljih odluka pri ranom definiranju problema. Prva primjena hiperspektralnih senzora u £¿umarstvu u Hrvatskoj vezana je uz program Europske zajednice iz 2005. godine, kada su provedena prva snimanja linijskim hiperspektralnim senzorom. U sklopu provedenih snimanja izdvojene su prve spektralne krivulje obi£¿ne jele i bijele imele, na osnovi kojih je prvi put izdvojena vrsta unutar vrste, odnosno pomo£¿u hiperspektralnih snimaka razlu£¿eni su grmovi poluparazitske vrste unutar kro£¿anja doma£¿ina te su definirane procedure za snimanja na velikim povr£¿inama
%K hiperspektralni senzori
%K £¿umarstvo
%K spektralni potpisi
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=339902