Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost

Sa？etak Europsko i hrvatsko zakonodavstvo iz klimatsko energetskog podru？ja, odre？eno je ciljevima i direk- tivama temeljenim na Prvom klimatsko energetskom paketu 2020. ( poznatom i kao 20-20-20), potom klimatsko energetskom okviru 2030. i odlukama Pari？kog sporazuma iz 2015. Temeljni cilj Pari？kog sporazuma je zadr？avanje porasta globalne prosje？ne temperature ispod 2℃ do kraja stolje？a u usporedbi s temperaturom iz predindustrijskog razdoblja. Istodobno, kratkoro？ni cilj je ograni？iti porast globalne prosje？ne temperature na 1,5℃. Postavljeni cilj u osnovi predstavlja obavezu smanjenja emisija stakleni？kih plinova koji su, prema mi？ljenju ve？ine znanstvenika, najodgovorniji za globalno zatopljenje. Naj？e？？i stakleni？ki plinovi, ako zanemarimo vodenu paru, su ugljikovog dioksid, metan i didu？ikov oksid. Istodobno, u naftnoj industriji poglavito govorimo o smanjenju emisije ugljikovog dioksida - CO2. Stoga globalno smanjivanje emisije stakleni？kih plinova u osnovi zna？i smanjenje emisije CO2, koji ponajprije nastaju spaljivanjem fosilnih goriva