%0 Journal Article
%T Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost
%A Petrovi£¿
%A Adriana
%J -
%D 2019
%X Sa£¿etak Europsko i hrvatsko zakonodavstvo iz klimatsko energetskog podru£¿ja, odre£¿eno je ciljevima i direk- tivama temeljenim na Prvom klimatsko energetskom paketu 2020. ( poznatom i kao 20-20-20), potom klimatsko energetskom okviru 2030. i odlukama Pari£¿kog sporazuma iz 2015. Temeljni cilj Pari£¿kog sporazuma je zadr£¿avanje porasta globalne prosje£¿ne temperature ispod 2¡æ do kraja stolje£¿a u usporedbi s temperaturom iz predindustrijskog razdoblja. Istodobno, kratkoro£¿ni cilj je ograni£¿iti porast globalne prosje£¿ne temperature na 1,5¡æ. Postavljeni cilj u osnovi predstavlja obavezu smanjenja emisija stakleni£¿kih plinova koji su, prema mi£¿ljenju ve£¿ine znanstvenika, najodgovorniji za globalno zatopljenje. Naj£¿e£¿£¿i stakleni£¿ki plinovi, ako zanemarimo vodenu paru, su ugljikovog dioksid, metan i didu£¿ikov oksid. Istodobno, u naftnoj industriji poglavito govorimo o smanjenju emisije ugljikovog dioksida - CO2. Stoga globalno smanjivanje emisije stakleni£¿kih plinova u osnovi zna£¿i smanjenje emisije CO2, koji ponajprije nastaju spaljivanjem fosilnih goriva
%K naftna djelatnost
%K zakonodavstvo
%K stakleni£¿ki plinovi
%K emisija CO2
%K Hrvatska
%K EU
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=319213