Odabir prikladnih primjera za u？eni？ki rje？nik: zna？ajke GDEX-a za japanski jezik i mogu？nosti uporabe

Sa？etak Primjeri su zna？ajan sastavni dio rje？nika i mogu u velikoj mjeri pomo？i boljem razumijevanju zna？enja i uporabe rije？i. Stoga je bitan korak u stvaranju rje？nika odabrati prikladne primjere, pri ？emu nam suvremene napredne tehnologije mogu znatno koristiti. Jedna takva tehnologija je alat GDEX (Good Dictionary EXamples) koji je osmi？ljen da iz korpusa automatski bira najprikladnije primjere i tako poma？e u leksikografskome postupku odabira primjera za rje？nik. Alat GDEX za japanski jezik (engl. GDEX for Japanese) dizajniran je kori？tenjem i nadogradnjom metoda primijenjenih za druge jezike, za koje se je pokazalo da su korisni u leksikografskim projektima. Jedan korak dalje u razvoju tehnologije GDEX je i njegova dodatna prilagodba u？enicima japanskoga jezika (engl. Learner’s GDEX for Japanese) uzimaju？i u obzir razine leksema temeljene na JLPT popisu vokabulara japanskoga jezika. Ciljevi ovoga istra？ivanja su (1) opisati osnovne karakteristike alata GDEX za japanski jezik, (2) saznati mi？ljenja i stavove studenata japanskoga jezika o rezultatima automatski dobivenih primjera iz korpusa pomo？u alata GDEX te (3) analizirati i vrednovati dobivene rezultate sa stajali？ta primjerenosti primjera i korisnosti alata u procesu odabira dobrih primjera za u？eni？ki rje？nik japanskoga jezika, kao i prihvatljivosti anga？iranja studenata u procesu odabira primjera za dvojezi？ni japansko-hrvatski rje？nik. Nakon educiranja o kori？tenju korpusa, alata za pretra？ivanje korpusa Sketch Engine (SkE) i alata GDEX za japanski jezik, studentima japanskoga jezika na srednjoj jezi？noj razini na preddiplomskome sveu？ili？nome studijskom programu Japanski jezik i kultura na Sveu？ili？tu Jurja Dobrile u Puli, daje se zadatak vrednovanja primjera i popunjavanja upitnika o kori？tenju GDEX-a za japanski jezik. Rezultati analize pokazuju da studenti ve？inu primjera iz rje？nika smatraju korisnim za uklju？ivanje u u？eni？ki rje？nik i uspijevaju primijetiti i spomenuti neke pote？ko？e u odabiru primjerenoga primjera za rje？nik. Mo？e se zaklju？iti da se je GDEX za japanski jezik pokazao korisnim kao alat za poluautomatski odabir primjera za ovakvu vrstu rje？nika, te da postoji veliki potencijal za uklju？ivanje u？enika u leksikografski rad na stvaranju trenutno nastaju？ega japansko-hrvatskoga rje？nika za u？enike, kao i za druge dvojezi？ne parove. Prepoznati su i potencijalni problemi i koje je aspekte alata GDEX potrebno u budu？nosti pobolj？ati