Neslaganje oko slaganja – usporedba jezi？nih procjena stru？nih i nestru？nih ispitanika

Sa？etak U ovom su radu opisani rezultati istra？ivanja putem kojeg su uspore？ene jezi？ne procjene izvornih govornika o re？enicama koje sadr？e slaganje, odnosno sro？nost s najbli？im konjunktom (engl. Closest Conjunct Agreement). Ovo istra？ivanje predstavlja nastavak ve？eg projekta koje prou？ava obrasce sro？nosti u ju？noslavenskim jezicima (Arsenijevi？ i sur. 2019, Willer–Gold i sur. 2016), a primarna svrha eksperimenta bila je ispitati tvrdnju kako je elipsa uzrok sro？nosti glagola s najbli？im konjunktom u postverbalnom polo？aju (Aoun, Benmamoun & Sportiche 1994). U istra？ivanju prikazanom u ovom radu uspore？ivane su procjene lingvista i nelingvista putem eksperimentalne platforme IBEX Farm (Drummond 2011). Kori？tena je metoda mjerenja prihvatljivosti re？enice za opis prizora na slici upotrebom ljestvice od 0 do 100 kojom su ispitanici izra？avali prihvatljivost re？enica. Ispitane su dvije skupine izvornih govornika hrvatskog jezika (？tokavskog dijalekta) razli？itih razina jezi？nog obrazovanja – skupinu nelingvista ？inili su studenti (N = 30) razli？itih studija preddiplomske razine (osim kroatistike, lingvistike i psihologije), dok su skupinu lingvista ？inili nastavnici hrvatskog jezika i lingvisti zaposleni na osnovno？kolskoj, srednjo？kolskoj i sveu？ili？noj razini (N = 30). Sve su skupine ispitanika bile izlo？ene istim eksperimentalnim podra？ajima u istim ili usporedivim uvjetima. Razlike u rezultatima prikupljenima od lingvista i nelingvista kao sudionika u istra？ivanju tema su brojnih znanstvenih istra？ivanja u posljednjih nekoliko desetlje？a (v. Culbertson & Gross 2009, D？browska 2010, Gibson & Fedorenko 2013, ali i Sprouse & Almeida 2012 za suprotno mi？ljenje). Na？ je cilj pridonijeti toj raspravi upotrebom podataka o sro？nosti s najbli？im konjunktom. Rezultati prikupljeni u ovom istra？ivanju pokazuju kako postoji statisti？ki zna？ajna razlika izme？u jezi？nih procjena tih dviju skupina ispitanika te je opravdano tu razliku objasniti upravo razlikom u razini jezi？nog obrazovanja. Ta se razlika najvi？e ogleda u ？injenici da su lingvisti davali ni？e procjene prihvatljivosti na razini svih podra？aja, neovisno o vrsti re？enice i sro？nosti. Tako？er je zabilje？en i utjecaj dobi na razinu prihvatljivosti