%0 Journal Article
%T Neslaganje oko slaganja ¨C usporedba jezi£¿nih procjena stru£¿nih i
nestru£¿nih ispitanika
%A Kresi£¿ Vukosav
%A Marijana
%A Le£¿i£¿
%A Dario
%A Malenica
%A Frane
%J -
%D 2019
%R 10.22210/suvlin.2019.087.07
%X Sa£¿etak U ovom su radu opisani rezultati istra£¿ivanja putem kojeg su uspore£¿ene jezi£¿ne procjene izvornih govornika o re£¿enicama koje sadr£¿e slaganje, odnosno sro£¿nost s najbli£¿im konjunktom (engl. Closest Conjunct Agreement). Ovo istra£¿ivanje predstavlja nastavak ve£¿eg projekta koje prou£¿ava obrasce sro£¿nosti u ju£¿noslavenskim jezicima (Arsenijevi£¿ i sur. 2019, Willer¨CGold i sur. 2016), a primarna svrha eksperimenta bila je ispitati tvrdnju kako je elipsa uzrok sro£¿nosti glagola s najbli£¿im konjunktom u postverbalnom polo£¿aju (Aoun, Benmamoun & Sportiche 1994). U istra£¿ivanju prikazanom u ovom radu uspore£¿ivane su procjene lingvista i nelingvista putem eksperimentalne platforme IBEX Farm (Drummond 2011). Kori£¿tena je metoda mjerenja prihvatljivosti re£¿enice za opis prizora na slici upotrebom ljestvice od 0 do 100 kojom su ispitanici izra£¿avali prihvatljivost re£¿enica. Ispitane su dvije skupine izvornih govornika hrvatskog jezika (£¿tokavskog dijalekta) razli£¿itih razina jezi£¿nog obrazovanja ¨C skupinu nelingvista £¿inili su studenti (N = 30) razli£¿itih studija preddiplomske razine (osim kroatistike, lingvistike i psihologije), dok su skupinu lingvista £¿inili nastavnici hrvatskog jezika i lingvisti zaposleni na osnovno£¿kolskoj, srednjo£¿kolskoj i sveu£¿ili£¿noj razini (N = 30). Sve su skupine ispitanika bile izlo£¿ene istim eksperimentalnim podra£¿ajima u istim ili usporedivim uvjetima. Razlike u rezultatima prikupljenima od lingvista i nelingvista kao sudionika u istra£¿ivanju tema su brojnih znanstvenih istra£¿ivanja u posljednjih nekoliko desetlje£¿a (v. Culbertson & Gross 2009, D£¿browska 2010, Gibson & Fedorenko 2013, ali i Sprouse & Almeida 2012 za suprotno mi£¿ljenje). Na£¿ je cilj pridonijeti toj raspravi upotrebom podataka o sro£¿nosti s najbli£¿im konjunktom. Rezultati prikupljeni u ovom istra£¿ivanju pokazuju kako postoji statisti£¿ki zna£¿ajna razlika izme£¿u jezi£¿nih procjena tih dviju skupina ispitanika te je opravdano tu razliku objasniti upravo razlikom u razini jezi£¿nog obrazovanja. Ta se razlika najvi£¿e ogleda u £¿injenici da su lingvisti davali ni£¿e procjene prihvatljivosti na razini svih podra£¿aja, neovisno o vrsti re£¿enice i sro£¿nosti. Tako£¿er je zabilje£¿en i utjecaj dobi na razinu prihvatljivosti
%K sro£¿nost s najbli£¿im konjunktom
%K stru£¿ni i nestru£¿ni ispitanici
%K procjene izvornih govornika
%K eksperiment uparivanja re£¿enice i slike
%K hrvatski jezik
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=325485