Rodno korektne imenice u njema？kome znanstvenom jeziku: od ranih feministi？kih prijedloga za uvo？enje rodno korektnoga jezika do njegove primjene u znanstvenim sa？etcima

Sa？etak U ovome radu istra？ujemo na koji se na？in njema？ki jezik referira na osobu, posebno u odnosu na oblike rodno osjetljive proizvodnje teksta koji se trenuta？no pronalaze u znanstvenome njema？kom jeziku. U radu analiziramo sa？etke dviju konferencija odr？anih u rujnu 2017. kako bismo rasvijetlili stvarnu uporabu pisanoga jezika i detaljno prou？ili na koji se na？in trenuta？no upotrebljavaju jezi？na sredstva koja se referiraju na osobu. Na konferencijama su sudjelovali austrijski, njema？ki i ？vicarski sudionici. Moglo se o？ekivati da ？e jedna od konferencija imati izri？it interes za rodni jezik, a druga ne. Na？ je rad strukturiran na sljede？i na？in: nakon kratkoga pregleda najva？nijih ？injenica feministi？ke jezi？ne politike u Njema？koj od kraja sedamdesetih godina osvrnut ？emo se na sve ve？i broj pisanih smjernica za rodno–pravni jezik koje proizlaze iz navedenih politika od 1980. godine nadalje. Tesmjernice va？ni su instrumenti za ？irenje jezi？nih analiza i politi？kih odredbi feministi？kih pokreta. Nakon toga dajemo pregled najrelevantnijih jezi？nih sredstava u njema？kome jeziku kojima se koristi pri referiranju na osobu kako bismo stvorili pozadinu za analizu u ovome radu. Potom se raspravlja o pojedina？nim prijedlozima o tome kako se referirati na osobu na rodno korektan na？in, osobito s obzirom na primjenjivost toga na？ina u znanstvenim tekstovima. Nakon toga prikazujemo rezultate nekih relevantnih studija o rodno korektnome jeziku i spoznaji. Kona？na analiza podataka o referiranju na osobu koje smo na？li u sa？etcima s konferencija vra？a nas na pitanje je li uop？e prikladno rodno korektan jezik upotrijebiti u znanstvenim tekstovima (a ako jest, kako). Ne samo da smatramo da se rodno korektan jezik mijenjao u zadnjih ？etrdeset godina nego tako？er mo？emo pokazati kako stavovi i motivacija govornika mogu utjecati nasinkronijsku uporabu rodno korektnoga jezika. Na temelju primjera prona？enih u analiziranim sa？etcima mo？emo pokazati da rodno korektan jezik stvara jasne i nedvosmislene referencije istodobno izbjegavaju？i rodne stereotipe. Prema tome, zaklju？ujemo da rodno korektni jezik nije – kao ？to se navodi u proteklim desetlje？ima – polemi？ki i te？ak, nego se nadaje kao precizan alat za proizvodnju znanstvenoga teksta kada se njime koristi za precizno i nedvosmisleno upu？ivanje na objekte referencije