%0 Journal Article
%T Rodno korektne imenice u njema£¿kome znanstvenom jeziku: od ranih 
feministi£¿kih prijedloga za uvo£¿enje rodno korektnoga jezika do njegove 
primjene u znanstvenim sa£¿etcima
%A Ivanov
%A Christine
%A Lange
%A Maria B.
%A Tiemeyer
%A Tabea
%J -
%D 2018
%R 10.22210/suvlin.2018.086.05
%X Sa£¿etak U ovome radu istra£¿ujemo na koji se na£¿in njema£¿ki jezik referira na osobu, posebno u odnosu na oblike rodno osjetljive proizvodnje teksta koji se trenuta£¿no pronalaze u znanstvenome njema£¿kom jeziku. U radu analiziramo sa£¿etke dviju konferencija odr£¿anih u rujnu 2017. kako bismo rasvijetlili stvarnu uporabu pisanoga jezika i detaljno prou£¿ili na koji se na£¿in trenuta£¿no upotrebljavaju jezi£¿na sredstva koja se referiraju na osobu. Na konferencijama su sudjelovali austrijski, njema£¿ki i £¿vicarski sudionici. Moglo se o£¿ekivati da £¿e jedna od konferencija imati izri£¿it interes za rodni jezik, a druga ne. Na£¿ je rad strukturiran na sljede£¿i na£¿in: nakon kratkoga pregleda najva£¿nijih £¿injenica feministi£¿ke jezi£¿ne politike u Njema£¿koj od kraja sedamdesetih godina osvrnut £¿emo se na sve ve£¿i broj pisanih smjernica za rodno¨Cpravni jezik koje proizlaze iz navedenih politika od 1980. godine nadalje. Tesmjernice va£¿ni su instrumenti za £¿irenje jezi£¿nih analiza i politi£¿kih odredbi feministi£¿kih pokreta. Nakon toga dajemo pregled najrelevantnijih jezi£¿nih sredstava u njema£¿kome jeziku kojima se koristi pri referiranju na osobu kako bismo stvorili pozadinu za analizu u ovome radu. Potom se raspravlja o pojedina£¿nim prijedlozima o tome kako se referirati na osobu na rodno korektan na£¿in, osobito s obzirom na primjenjivost toga na£¿ina u znanstvenim tekstovima. Nakon toga prikazujemo rezultate nekih relevantnih studija o rodno korektnome jeziku i spoznaji. Kona£¿na analiza podataka o referiranju na osobu koje smo na£¿li u sa£¿etcima s konferencija vra£¿a nas na pitanje je li uop£¿e prikladno rodno korektan jezik upotrijebiti u znanstvenim tekstovima (a ako jest, kako). Ne samo da smatramo da se rodno korektan jezik mijenjao u zadnjih £¿etrdeset godina nego tako£¿er mo£¿emo pokazati kako stavovi i motivacija govornika mogu utjecati nasinkronijsku uporabu rodno korektnoga jezika. Na temelju primjera prona£¿enih u analiziranim sa£¿etcima mo£¿emo pokazati da rodno korektan jezik stvara jasne i nedvosmislene referencije istodobno izbjegavaju£¿i rodne stereotipe. Prema tome, zaklju£¿ujemo da rodno korektni jezik nije ¨C kao £¿to se navodi u proteklim desetlje£¿ima ¨C polemi£¿ki i te£¿ak, nego se nadaje kao precizan alat za proizvodnju znanstvenoga teksta kada se njime koristi za precizno i nedvosmisleno upu£¿ivanje na objekte referencije
%K rodno korektan jezik
%K imenice
%K standardni njema£¿ki
%K znanstveni tekst
%K feministi£¿ka lingvistika
%U https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=313171