|
- 2019
Etizacija u svjetlu dihotomije prava i moralaDOI: 10.21464/sp34107 Keywords: etizacija, pravo, moral, zakonitost, moralnost, minimum morala, eti?ka komisija, eti?ki kodeks, lov na vje?tice, vrijednosni pluralizam, demokracija, vladavina prava Abstract: Sa?etak ?lanak nastoji rasvijetliti tendencije suvremene etizacije u razli?itim podru?jima ?ivota, od gospodarstva i tehnike do znanosti i politike, s posebnim naglaskom na pravnu domenu. Klju?no je pitanje: kako se danas masovno nabujala etizacija svijeta ?ivota odnosi prema na?elu odvajanja prava i morala te prema vladavini prava kao minimuma morala u dru?tvu? Teoretsko je polazi?te za ovo razmatranje Thomasiusova podjela naravnoga prava na honestum, decorum i iustum te Kantova dihotomija metafizi?kih temelja nauka o pravu i kreposti u Metafizici ?udore?a. Taj je okvir upravo vrhunac prosvjetiteljskih nastojanja za strogim odvajanjem sfere zakonitosti i moralnosti. Postavlja se u tom sklopu pitanje, potkopavaju li suvremene eti?ke tendencije prosvjetiteljsko naslije?e za?tite ljudskih prava. Na temelju takva dihotomna modela dalje se ra??lanjuje utjecaj nedavne ekspanzije profesionalnih, medicinskih, znanstvenih, poslovnih i drugih oblika etike, masovno uspostavljanje eti?kih povjerenstava, politi?ka korektnost i djelovanje javnoga mnijenja na okvir ljudskih temeljnih sloboda. Za ilustraciju prikazana su dva ogledna primjera iz Hrvatske – normativni nedostaci eti?koga kodeksa i zloporaba eti?koga tijela u politi?ke svrhe. U zaklju?ku se obrazla?e kako suvremena etizacija mo?e donijeti dobre plodove promicanjem ?udorednih pitanja i pravne za?tite. Me?utim, ona ne smije prekora?ivati granice i potkopavati vladavinu prava. Razdvajanje morala i prava znatna je ba?tina demokratske ustavne dr?ave. Neobuzdana i preobilna etizacija raznih sfera, me?utim, mo?e biti pogubna za dobro ure?enje i blagostanje u suvremenom, sve vi?e pluralisti?kom i multikulturnom dru?tvu. Primjerenije je stoga da o pravu sude nepristrani sudci i neovisni sudovi, dr?e?i se u pravorijeku stolje?ima izborenih i utvr?enih mjerila pravednosti; oni to zacijelo ?ine znatno pravednije nego ?to bi to ?inili provizorni eti?ki odbori i ad hoc imenovani povjerenici. Etika se mo?e baviti unutarnjom stranom djelovanja i moralnim maksimama. No, eti?ke maksime nisu uvijek vezane uz izvanjsku pravnu prisilu. O toj bitnoj razlici, koju bi svako dru?tvo trebalo pa?ljivo razgrani?iti i propisati, ovisi u bitnome ostvarenje ljudske slobode u njezinoj punini
|